Kao glavni turistički konkurenti uzeti su Austrija, Bugarska, Cipar, Crna Gora, Francuska, Grčka, Italija, Malta, Njemačka, Portugal, Španjolska, Turska i Ujedinjeno Kraljevstvo, prenosi Novi list.

'Usporedba ocjena na kojima se zasniva poredak na svjetskoj ljestvici za Hrvatsku i njezine izravne konkurente pokazuje da je najveća komparativna prednost Hrvatske turistička infrastruktura, zbog velikog broja hotelskih soba u odnosu na broj stanovnika, razvijenosti mreže bankomata te prisutnosti svjetskih tvrtki za iznajmljivanje automobila', navodi se u Biltenu HNB-a. Osim toga, dodaje se, u odnosu na prosjek konkurenata samo malo povoljnije ocijenjena sklonost putovanju i turizmu, ponajviše zbog relativno visokog udjela izvoza turističkih usluga u BDP-u te cjenovna konkurentnost.

'Nadalje, u kategoriji cjenovne konkurentnosti, Hrvatska je dobila svoju najnižu ocjenu te je u svjetskom uzorku zauzela svoje najslabije mjesto, unatoč relativno dobrom položaju u usporedbi s glavnim konkurentima', ističu u HNB-u.

Tome su, dodaju, ponajviše pridonijeli nepovoljna ocjena utjecaja poreza na poslovanje i investiranje u turističkoj djelatnosti te iznos cijene goriva, a najpovoljnije je ocijenjena cijena hotelskog smještaja.

'Zaostajanje Hrvatske u kategoriji kulturnih dobara odražava natprosječno bogato kulturno i civilizacijsko naslijeđe konkurenata. Kao najveća slabost Hrvatske izdvaja se zračna infrastruktura, što se ponajviše odnosi na nedovoljnu razvijenost međunarodnoga zračnog prometa, mali broj sjedala na međunarodnim letovima i lošiju kvalitetu infrastrukture. Niža ocjena u dijelu kopnene infrastrukture rezultat je nedovoljne kvalitete lučkih pristaništa, iako je istodobno visoko ocijenjena kvaliteta cestovnih prometnica', stoji u Biltenu.

Nadalje se navodi da niska ocjena prioriteta turizma u nacionalnom gospodarstvu proizlazi iz malih proračunskih izdvajanja za turizam (putem transfera i subvencija) te iz ocjene o niskoj učinkovitosti oglašavanja Hrvatske kao turističke destinacije.

Relativno slabija ocjena postignuta je i u području ljudskih resursa, posebice kod obrazovanosti i raspoloživosti stručnog osoblja.

Također je relativno slabo ocijenjen regulatorni okvir, što se posebno odnosi na regulativu koja pokriva područje inozemnih izravnih ulaganja, ali i neke druge kategorije: transparentnost državne politike, broj zemalja čijim je državljanima potrebna turistička viza i broj dana potrebnih za pokretanje posla, ističe se u Biltenu HNB-a.