Na današnjem skupu o Dunavskoj strategiji održanom u Osijeku rečeno je da donošenje strategije slijedi u proljeće tijekom mađarskog predsjedanja EU-om, a svi ključni dokumenti većim dijelom su izrađeni. 'Završava se izrada dokumenata, zatim slijedi prihvaćanje strategije i konačno odobrenje Vijeća ministara EU. Ideja nije stara; slično povezivanje podunavskih zemalja predložio je još Lajos Kossuth krajem 19. stoljeća. Mi sada želimo potaknuti bolju suradnju podunavskih zemalja i privući novac EU za te projekte', rekao je na konferenciji Laszlo Florian iz Opće uprave za regionalni razvoj EU.

Državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija Andrej Plenković istaknuo je da Hrvatska što prije mora imati prioritete i projekte te predložiti ih na usvajanje u sklopu Dunavske strategije. 'Za ovu strategiju neće biti posebnih fondova sve do novog proračuna, nego će se projekti financirati iz postojećih izvora. Sljedeće proračunsko razdoblje EU trajat će deset godina, ne sedam godina kao do sada, a pregovori o proračunu počinju za godinu dana. Dakle, mi već sada moramo imati ideju što hoćemo financirati tim fondovima u razdoblju od 2014. do 2024. godine', rekao je Plenković.

Putem IPA fonda, Hrvatskoj je sada dostupno oko 150 milijuna eura godišnje, a nakon pristupanja EU putem kohezijskih i strukturnih fondova omogućit će se korištenje gotovo deset puta više novca, milijardu eura. 'Već je određeno da će se projekti Dunavske strategije financirati iz kohezijskih fondova', istaknuo je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za strategiju i EU fondove Hrvoje Dolenec

Globalni cilj Dunavske strategije jest, zaključio je Florian, osiguranje takvog napretka regije zbog kojeg za deset godine iz nje više nitko neće morati otići u potrazi za boljim životom. 'Želimo biti jedna od najnaprednijih regija EU, a to podrazumijeva i borbu protiv klimatskih promjena te organiziranog kriminala', poručio je Florian okupljenim predstavnicima lokalnih i županijskih vlasti te gospodarstvenicima iz istočne Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Mađarske i Srbije.

Ideja Dunavske strategije pokrenuta je lani u njemačkoj regiji Baden-Wutenberg, a predstavlja inicijativu sličnu uspostavljenoj suradnji među baltičkim zemljama koja se pokazala uspješnom. Strategija će sadržavati listu od 80 prioritetnih projekata čije će se financiranje do 2013. poticati iz postojećih kohezijskih fondova, ali u novom EU proračunu najvjerojatnije će biti otvoren i novi fond.

Prioritetna područja strategije su: povezivanje podunavskih zemalja – mobilnost, održiva energija, kultura i turizam, povezivanje ljudi; zaštita okoliša – zaštita voda, ekološki rizici, zaštita bioraznolikosti i krajolika, kvaliteta vode i zraka; napredak – poticanje istraživanja, obrazovanje i tehnologija, konkurentnost poduzetnika, investiranje u ljude i jačanje vještina; razvoj Dunavskog bazena – podizanje institucionalnih kapaciteta, jačanje sigurnosti i sprečavanje organiziranog kriminala.