Hrvatski je robni izvoz u prvih devet ovogodišnjih mjeseci, iskazan u kunama, porastao za 11,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je uvoz rastao za 6,4 posto, pokazuju u srijedu objavljeni privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS)
Prema tim podacima, stope rasta izvoza i uvoza blago su povišene u odnosu na prve podatke DZS-a objavljene početkom studenog, prema kojima je robni izvoz u prvih devet mjeseci rastao za 10,5 posto, a uvoz za 5,5 posto.
Po najnovijim podacima DZS-a, u razdoblju od siječnja do kraja rujna Hrvatska je izvezla roba u vrijednosti 64,5 milijardi kuna, a uvezla u vrijednosti 105,5 milijardi kuna. Deficit robne razmjene tako je za prvih devet mjeseci iznosio 40,98 milijardi kuna, što je u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje 0,3 posto manje. Pokrivenost uvoza izvozom za to razdoblje je 61,1 posto.
Iskazan u eurima, hrvatski robni izvoz u prvih je devet mjeseci ove godine iznosio 8,5 milijardi eura i bio 11,3 posto veći nego u istom lanjskom razdoblju, dok je uvoz povećan za 6,5 posto, na 13,8 milijardi eura. Deficit je iznosio 5,4 milijarde eura i bio za 0,2 posto manji nego lani.
I nadalje je najvažnije tržište za hrvatske proizvode Europska unija, na koju se odnosi 66,2 posto robnog izvoza. U prvih devet mjeseci u zemlje članice EU-a izvezeno je roba u vrijednosti 5,6 milijardi eura, što je 16,1 posto više u odnosu na izvoz iz prvih devet mjeseci 2014., dok je istodobno uvoz iz tih zemalja porastao za 10,2 posto, na 10,7 milijardi eura.
Izvoz u zemlje CEFTA-e u tom je razdoblju pao za 2,6 posto, na 1,5 milijardi eura, uz istodobni rast uvoza za 8,9 posto, na 752,9 milijuna eura.
Pojedinačno, najznačajniji vanjskotrgovinski partner Hrvatske je Njemačka s ukupnom vrijednosti robne razmjene nešto većom od tri milijarde eura dok su najznačajnija izvozna tržišta Italija i Slovenija.
U Italiju je u prvih devet mjeseci ove godine izvezeno roba u vrijednosti 1,1 milijarde eura, što je 4,5 posto više na godišnjoj razini, dok je uvoz roba iz te zemlje porastao za 1,4 posto, na 1,8 milijardi eura.
Izvoz u Sloveniju je povećan za 19,4 posto, na 1,04 milijarde eura, dok je uvoz iz te zemlje povećan za 4,8 posto, na 1,47 milijardi eura.
Po vrijednosti izvoza slijedi Njemačka, u koju je iz Hrvatske do kraja rujna izvezeno roba za 952,8 milijuna eura ili 11,6 posto više, uz istovremeni porast uvoza za 8,5 posto, na 2,1 milijardu eura.
Među djelatnostima sa značajnijim udjelima u ukupnom robnom izvozu, najveći postotni rast statistika bilježi kod brodogradnje, za 201,7 posto, na 366,8 milijuna eura. Rast izvoza ostvarila je i proizvodnja prehrambenih proizvoda, za 15,6 posto, na 664,7 milijuna eura. Znatne stope rasta izvoza bilježe proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica, za 48,4 posto na 254 milijuna eura, potom farmaceutska industrija, za 29,5 posto na 388,9 milijuna eura, proizvodnja kože i srodnih proizvoda za 28,6 posto na 291,8 milijuna eura, kao i proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, za 24,6 posto te poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 22,9 posto, na 368,9 milijuna eura, na 570 milijuna eura itd.
Istodobno, izraženiji pad izvoza iskazan je u proizvodnji rafiniranih naftnih proizvoda, za 17,7 posto, na 638,9 milijuna eura, kao i proizvodnji metala, za 24,6 posto na 229,9 milijuna eura.
