Mirovinski fondovi, fondovi za gospodarsku suradnju, investicijski i private equity fondovi, leasing društva i osiguravatelji postaju sve važniji izvor financiranja koji sa sobom donosi i promjenu u korporativnom upravljanju kompanijama, čak i u ovako bankocentričnom tržištu kakvo je hrvatsko u kojem na banke otpada tri četvrtine financijskog sektora.

U uvodnom izlaganju Tonči Korunić, predsjednik Uprave InterCapitala, naglasio je da u kriznim vremenima tržišta kapitala mogu snažnije utjecati na sustav korporativnog upravljanja budući da povećana nevoljkost banaka za financiranjem usmjerava kompanije prema javnim izvorima. Također je istaknuo da su institucionalni ulagači sve više svjesni činjenice da moraju, ne samo podržavati razvoj kompanija, nego da moraju biti i glavni katalizator procesa restrukturiranja, a ako je potrebno, ući i u uprave poduzeća kako bi proces učinili što kvalitetnijim.

Uspoređujući Varšavsku i Zagrebačku burzu, Korunić se založio da se Hrvatska povede za poljskim primjerom. Ta je država strateškim partnerima prepustila udjele u svojim najvažnijim poduzećima, zadržavajući većinski udio čiji su dijelovi potom prodavani na burzi. Time je Poljska, kazao je Korunić, u dvije godine privukla čak devet milijardi eura. S druge strane, u Hrvatskoj je zakon tjerao na burzu i one tvrtke koje to nisu željele i kojima je kotiranje bilo prezahtjevno i preskupo.

Korunić je izrazio nadu da će se tržište uskoro očistiti i profilirati što će omogućiti dodatna ulaganja domaćih mirovinskih fondova koji su trenutno najveći strani ulagači u Sloveniji.

Objašnjavajući razloge investiranja u strane dionice, predsjednik Uprave Raiffeisen obveznog mirovinskog društva Damir Grbavac istaknuo je da je hrvatsko tržište malo i ograničeno zbog čega mirovinski fondovi i odlaze vani, ali to ne znači da ne žele ulagati u Hrvatsku. Štoviše, naglasio je Grbavac, upravo su mirovinci bili inicijatori ideje da im se poveća limit za investiranje u domaća društva

Petar-Pierre Matek, predsjednik Uprave Hanfe, najavio je da će najkasnije početkom iduće godine biti donesene zakonske izmjene kojima će se mirovinskim fondovima omogućiti da imaju veće udjele u pojedinim kompanijama nego što su to mogli do sada. Šire mogućnosti pratit će i određena regulativa kojom će se osigurati veća transparentnost investiranja i spriječiti potencijalni sukob interesa da se ne bi dogodilo da mirovinski fondovi ulaze u poduzeća kako bi im omogućili da vrate kredit bankama koje su pak vlasnici tog fonda.

Tatjana Kovač Klemar iz Ministarstva poduzetništva i obrta objasnila je da država ne odlučuje u koje će projekte investirati fondovi za gospodarsku suradnju, nego preko HBOR-a procjenjuje isplati li se investirati predložene projekte, dok je Marko Lesić, predsjednik Uprave Nexus Private Equitya Partneri, komentirao da FGS-ovi, zbog zakonskih ograničenja, imaju na raspolaganju između 700 i 800 milijuna kuna te da je njihov potencijal premali za potrebe hrvatskog tržišta.

266073,261898,233495,266164
Mario Staroselčić, predsjednik Uprave Allianz Investa, upozorio je da bi se domaći osiguravatelji koji veliku većinu novca ulažu u domaće obveznice mogli imati problema za desetak godina kada dospije rok za naplatu. Kako se ulaskom u EU ukidaju ograničenja za ulaganja (hrvatski osiguravatelji će moći investirati u državne obveznice svih članica EU i OECD-a, a ne više samo u domaće državne obveznice), Staroselčić je na primjeru Allianzovih podružnica u drugim tranzicijskim državama najavio da bi moglo doći do diverzifikacije ulaganja, kao što je bio slučaj u Slovačkoj gdje se 45 posto investiranja odnosi na domaće obveznice.