Studija otkriva kako HT Grupa ostvaruje tri posto BDP-a - 10,5 milijardi kuna - i generira 27.000 radnih mjesta te da je HT najveći privatni investitor u Hrvatskoj u proteklih pet godina.

U razdoblju od 2011. do 2015. Hrvatski Telekom investirao je 5,7 milijardi kuna te je postao kompanija koja je svojim poslovanjem donijela najviše novostvorene vrijednosti za hrvatsko gospodarstvo. Ukupna novostvorena vrijednost HT-a u tom razdoblju iznosi 12,09 milijardi kuna.

Ekonomski atlas HT-a pokazuje i da HT podržava 27.000 radnih mjesta jer su za svako radno mjesto unutar HT Grupe vezana još 4,4 radna mjesta u ostatku gospodarstva. S prosjekom od 8616 kuna neto, Grupa isplaćuje 54 posto veću plaću od državnog prosjeka te 16 posto iznad prosjeka sektora informacija i komunikacija.

Komentirajući rezultate Ekonomskog atlasa HT-a, predsjednik Uprave Davor Tomašković istaknuo je kako je tvrtka imala odlične rezultate u prvom polugodištu 2016. te je uspješno okrenula trend pada prihoda, ali nije bilo poznato to koliki je utjecaj HT-a na širu društvenu zajednicu.

'Svake godine investiramo oko milijardu i pol kuna, što je više od svih drugih telekoma zajedno. Znamo da smo predvodnici na tržištu, ali nismo znali kakav je naš utjecaj na druge dionike – zaposlene, dioničare, dobavljače i državu. Da bismo to procijenili, zamolili smo Ekonomski institut za studiju. Pretpostavljao sam da će rezultati biti dobri, no zaista su impresivni', rekao je Tomašković.

'Ovo istraživanje je signal prema dioničarima i signal prema državi i onima koji je vode. HT je nositelj razvoja širokopojasnog interneta koji je preduvjet za razvoj digitalizacije. Digitalna ekonomija je važna, a HT je vodeći u razvoju. Treba nam pomoć s izgradnjom infrastrukture. Pomoć od države kroz jednostavnije procese izgradnje i manje troškove. U proteklih godina sve je jako poskupjelo, a HT jedini plaća prava puta vlasnicima zemljišta kada radimo s jedinicama lokalne samouprave. Plaćamo vrlo visoke iznose u odnosu na ono što se plaća u Europi', dodao je Tomašković uz komentar kako se to sve može riješiti u šest mjeseci ako se politika usuglasi.

'Mi smo pokazali vrlo logičnu nit i povezanost kako na gospodarstvo utječe digitalna ekonomija. Hoće li to biti na listi prioriteta nekoga tko će sjesti u Banske dvore to ne mogu reći, ali moramo podići svijest o važnost digitalne ekonomije. Možemo nastaviti investirati samo ako je ukupno okruženje spremno na to', rekao je.

Istaknuo je kako studija pokazuje važnost poslovanja HT-a koji značajno utječe na razvoj ukupnog hrvatskog gospodarstva, posebno u segmentima radnih mjesta i investicija.

HT je prisutan i na tržištu električne energije od kraja 2013. godine gdje bilježi dobre rezultate i visoke stope rasta.

'Cilj je kućanstvu ponuditi sve usluge iz jedne kuće. Želimo da HT bude preferirani operater. Telekomi izlaze iz temeljnog biznisa jer se prihodi smanjuju iz dva razloga: prevelike reguliranosti i fragmentiranosti tržišta. Primjerice u Europskoj uniji imate 200 telekom operatera, a u Sjedinjenim Američkim Državama samo četiri', dodao je Tomašković.

Zbog toga tržište ide u smjeru konsolidacije velikih razmjera, a to se već vidi i u Hrvatskoj. 'Regulativa se mora ublažiti i pokriti konkurente poput Facebooka i WhatsAppa', naglasio je.