Ovogodišnji Svjetski dan prava potrošača hrvatski potrošači dočekuju na dnu europske ljestvice po zaštiti svojih prava. Pokazuju to rezultati istraživanja Europske komisije o percepcijama i iskustvima potrošača u funkcioniranju ključnih tržišta roba i usluga
Glavni indikator prema kojem su rangirane zemlje u ovom opsežnom istraživanju je pokazatelj tržišnog učinka (MPI). Riječ je o kompozitnom indeksu izračunatom na skali od 0 do 100, koji mjeri kvalitetu ukupno 40 tržišta roba i usluga.
Zadovoljstvo potrošača na svakom pojedinom tržištu ocjenjuje se prema pet ključnih aspekata iskustva potrošača: usporedivosti ponuda (koliko je lako ili teško usporediti robu ili usluge), povjerenju (vjeruju li potrošači trgovcima / dobavljačima da poštuju pravila o zaštiti potrošača), očekivanju (ispunjava li tržište očekivanja potrošača), širini izbora (jesu li potrošač zadovoljni brojem trgovaca) i pretrpljenoj šteti (udio potrošača koji su imali problema na tržištu i koliko su problemi štetni).
U ukupnom skoru Hrvatska je skupila 73,2 boda i našla se na samom dnu europske ljestvice u društvu sa Španjolskom (74,8), Bugarskom (75) i Italijom (76,4). Prosjek Europske unije je 80,2 bodova, a najzadovoljniji s tržištima roba i usluga u svojim zemljama su Mađari (89,6), Slovenci (85) i stanovnici Luksemburga (84,8).
U konačnom poretku Hrvatska je rangirana među tri najlošije zemlje na svih 15 tržišta robe i na 13 od 25 tržišta usluga. Pritom je zauzela zadnje mjesto na 11 tržišta roba i četiri tržišta usluga.
Uvjerljivo najlošije stojimo s tržištem mesa i mesnih prerađevina što i nije veliko iznenađenje s obzirom na nisku kvalitetu ponude i česte afere s pokvarenim mesom. Hrvatski potrošači su izrazito nezadovoljni i stanjem na tržištu rabljenih vozila. U odnosu na europsku konkurenciju u Hrvatskoj slabije funkcioniraju i tržišta odjeće i obuće, elektroničkih proizvoda te namještaja.
Zanimljivo je da hrvatski potrošači najmanje primjedbi imaju na kvalitetu ponude alkoholnih pića. Relativno dobro funkcioniraju i tržišta proizvoda osobne njege te naočala i leća.
Kada je riječ o tržištima usluga, najbolje stojimo s uslugama osobne njege, osiguranja vozila i zračnog prijevoza. S najviše problema potrošači se suočavaju kad koriste usluge povezane s tržištem nekretnina i hipoteka te usluge TV pretplate.
Područja koja su u posljednje dvije godine postigla najveći napredak su željeznički promet, snabdjevanje električnom energijom te različite financijske usluge. S druge strane, najviše su se pogoršala tržišta mesa i mesnih proizvoda, usluga održavanja i popravki vozila te poštanskih usluga.