U istraživanju je sudjelovalo više od 6.600 ispitanika, od čega je gotovo 2.000 ispitanika bilo iz Hrvatske. Među hrvatskim ispitanicima je bilo 67 posto zaposlenih, 30 posto nezaposlenih, te tri posto ispitanika koji se još uvijek školuju.

Najvažnija je visina plaće

Iako su prošlih godina prvo mjesto faktora kojima se vodimo kod odabira novog posla zauzimali međuljudski odnosi, inflacija je očito 'odradila svoje' te je visina plaće postala najvažniji faktor prilikom odabira posla (71 posto ispitanika). Dobri međuljudski odnosi i dalje su nam važni te se nalaze na drugom mjestu naših popisa (67 posto).

Na trećem mjestu nalazi se radno vrijeme (38 posto), a na četvrtom mogućnost učenja i napredovanja (30 posto). Sigurnost posla najvažnija je svakom petom radniku (19 posto). Visina plaće i dobri međuljudski odnosi najvažniji su faktori kod odabira novog posla stanovnicima svih zemalja regije.

Znanjem i motivacijom do posla

Sudionike istraživanja smo upitali što je po njihovu mišljenje najvažnije za dobivanje posla, odnosno čime mogu osvojiti potencijalnog poslodavca.

Najviše ispitanika iz Hrvatske (31 posto) smatra da su to znanja i vještine te njihova motivacija i želja za zaposlenjem (27 posto). Svaki peti ispitanik (20 posto) smatra kako je za dobivanje posla važno radno iskustvo. Zanimljivo je da svega pet posto ispitanika, baš kao i prošle godine, smatra kako je za dobivanje posla važna sreća, a osam posto da su važni dobri kontakti i poznanstva. Formalno obrazovanje ističe svega dva posto ispitanika, dok dva posto smatra kako je važna stranačka pripadnost.

Kad je o regiji riječ, Slovenci u nešto većoj mjeri nego ostali ključnim faktorom za dobivanje posla navode radno iskustvo, dok Makedonci u najvećoj mjeri presudnima smatraju motivaciju i želju za zaposlenjem.

Koliku plaću bismo htjeli?

Kad je riječ o priželjkivanoj plaći, ispitanici iz Hrvatske u prosjeku očekuju 1.335 eura, što je 11 posto ili 138 eura više nego prošle godine – to otprilike odgovara i rastu plaća u tom razdoblju.

Svega svaki peti radnik dobio je povišicu ove godine (19 posto), dok je 14 posto zaposlenih dobilo korekciju uvjetovanu inflacijom. Više od polovice ispitanika (51 posto) ove godine niti je dobilo povišicu niti je očekuje, dok ih 17 posto povišicu nije dobilo, ali joj se nadaju do kraja godine.

Povišice odnosno korekcije u najmanjoj su mjeri dobili zaposlenici u Hrvatskoj, dok su u najvećoj mjeri dobili ispitanici iz Bosne i Hercegovine. U posljednjih godinu i pol dana posao je promijenilo 44 posto ispitanika iz Hrvatske, slično kao prošle godine (45 posto), dok su u najmanjoj mjeri posao mijenjali ispitanici iz Bosne i Hercegovine (34 posto) te Srbije (38 posto).

U idućih godinu dana posao namjerava promijeniti (68 posto) ispitanika, što je značajno više nego je to planiralo prošle godine (56 posto). Međutim, prema podacima o stvarnoj promjeni poslodavca, vidimo da više ispitanika to planira učiniti nego što ih stvarno to i učini.

Strah od gubitka posla sve je manji

Strah od gubitka posla je i dalje u padu.

Krenuvši od 2020. kada je 36 posto zaposlenih strahovalo za svoj posao, preko 2021. kada je taj strah dijelilo 28 posto radnika pa do 2022. godine tijekom koje je tek svaki peti zaposlenik (21 posto) izjavio kako strahuje da bi mogao izgubiti posao. Slično je i ove godine, kada svega 20 posto zaposlenih ispitanika strahuje da bi mogli izgubiti posao.

Gubitka posla u najvećoj se mjeri i ove godine pribojavaju ispitanici iz Srbije (27 posto), a najmanje iz Makedonije (17 posto) i Slovenije (17 posto).

S obzirom na turbulentne godine iza nas, sukladno ekonomskoj situaciji, mijenja se i tržište rada. I dok smo do sada svjedočili snažnom rastu aktivnosti i potražnje za radom, u narednom periodu taj će se rast vjerojatno usporiti. Dvije trećine ispitanika (56 posto) smatra kako će se neki poslovi tražiti više, a drugi osjetno manje, dok ih 12 posto smatra kako će broj otvorenih radnih mjesta u idućem periodu biti manji.

Manji dio ispitanika, njih 19 posto smatra kako će se rast tržišta i broja oglasa za posao nastaviti, dok ih isto toliko (13 posto) smatra kako u narednom periodu neće biti većih promjena.

Pandemija je omogućila rad od kuće, pa smo tako u proteklim godinama bili svjedoci kako je većina zaposlenih kojima je posao to omogućavao radila od kuće. Sada, kada su se aktivnosti vratile u 'normalu', imamo jasniju sliku kako će stvari funkcionirati.

Kao i prošle godine, dvije trećine ispitanika (63 posto) radi s radnog mjesta iako bi im posao dozvoljavao rad od kuće. Četvrtina ispitanika (25 posto) radi na hibridan način – djelomično s radnog mjesta, djelomično od kuće, dok ih svega 11% radi isključivo od kuće.

Loša reputacija domaćih privatnih tvrtki

Kao i prošlih godina, kada bi birali tvrtku prema vlasništvu ispitanici iz Hrvatske bi najradije odabrali privatnu tvrtku u stranom vlasništvu (33 posto), a u najmanjoj mjeri privatnu tvrtku u domaćem vlasništvu (18 posto) i državnu tvrtku (17 posto). Četvrtina ispitanika (26 posto) najradije bi pokrenula vlastiti posao.

Strano privatno vlasništvo je naročito popularno u Makedoniji i Bosni i Hercegovini, dok domaće privatne tvrtke u najvećoj mjeri biraju ispitanici iz Slovenije.

Nezaposleni

Od nezaposlenih ispitanika iz Hrvatske, više od polovice (54 posto) je nezaposleno 3 mjeseca ili manje, 16 posto je bez posla između 3 i 6 mjeseci, dok pet posto ljudi posao traži dulje od 5 godina, što je manje nego prošlih godina.

Većina nezaposlenih (52 posto) traži bilo kakav posao, bez obzira je li riječ o poslu u struci ili izvan nje, dok ih 33 posto traži posao isključivo u struci. Posao u struci u najvećoj mjeri traže nezaposleni iz Bosne i Hercegovine, a u najmanjoj oni iz Makedonije.

Poslodavci i dalje ne odgovaraju na prijave za posao

Iako smo svjedoci da je do zaposlenika sve teže doći, i dalje kandidati ne dobivaju odgovor poslodavca na prijavu za posao, iako u manjoj mjeri nego prošle godine.

Nešto više od polovice ispitanika (56 posto) kaže da nikada ili tek rijetko dobiju povratnu informaciju na prijavu za posao, dok je prošle godine isto izjavilo čak dvije trećine ispitanika (67 posto). Četvrtina ispitanika (23 posto) izjavila je kako dobiva odgovore na od prilike polovicu prijava, a tek 19 posto ispitanika odgovor dobiva često ili uvijek, što je povećanje u odnosu na prošlu godinu kada je odgovor na prijavu dobivalo tek 15 posto ispitanika.

U kojoj mjeri je ovo loše za employer branding tvrtki govori i podatak da će ispitanici izbjegavati ponovno se prijaviti na oglas u tvrtku gdje nisu dobili povratnu informaciju (54 posto), tvrtku će negativno komentirati prijateljima i obitelji (21 posto) ili će čak izbjegavati koristiti proizvode i usluge te tvrtke (10 posto). Ipak, trećina ispitanika (32 posto) izjavila je kako neodgovaranje na prijavu za posao ne utječe na njihovo mišljenje o toj tvrtki.

Mladi sve manje optimistični oko perioda pronalaska posla

Od ispitanika koji se još školuju, najveći broj njih iz Hrvatske, njih 40 posto, vjeruje kako novi posao mogu pronaći u roku od tri mjeseca nakon što završe školovanje, dok 11 posto ispitanika posao već čeka ili već rade. S druge strane, 28 posto anketiranih očekuje da će njihova potraga za poslom trajati tri do šest mjeseci, a 21 posto predviđa da će posao tražiti dulje od pola godine.

Za usporedbu, prošle je godine tek 12 posto ispitanika smatralo da će posao tražiti dulje od pola godine, a čak 61 posto je smatralo da će posao pronaći u roku tri mjeseca. Kako bi stekli neko radno iskustvo prije pravog zaposlenja ispitanici su spremni odraditi praksu (62 posto) ili honorarno raditi (51 posto), dok je za volontiranje zainteresirano njih svega 19 posto.

Ohrabruje činjenica da svega osam posto mladih osoba još uvijek nema jasnu predodžbu čime se žele baviti nakon završetka školovanja dok preostali ispitanici, čak i ako nisu sto posto sigurni u kojem smjeru krenuti, ipak imaju određenu viziju onoga čime se žele baviti.