Iako Hrvatska još uvijek ne uživa najvišu razinu povjerenja investitora, članstvo u Europskoj uniji, ulazak u Schengen, niski korporativni porezi, makroekonomska stabilnost i rast kreditnog rejtinga faktori su koji doprinose Hrvatskoj u zadobivanju povjerenja stranih ulagača.

Istraživanje konzultantsko-revizorske kompanije EY Hrvatska pokazalo je da je tijekom 2022. godine u našoj zemlji realizirano rekordnih 26 stranih vlasničkih ulaganja, što je doprinijelo stvaranju 2585 novih radnih mjesta.

Najveći broj investicija bio je usmjeren u nove projekte, a u manjem dijelu radilo se o stranim ulaganjima namijenjenima ekspanziji postojećih. Strani ulagači u Hrvatskoj najviše su ulagali u sektor transporta, IT industriju te industrijsku proizvodnju.

Prema statistici Hrvatske narodne banke, koja pokriva širi obuhvat izravnih stranih ulaganja, u 2022. inozemne kompanije uložile su 3,4 milijarde eura u Hrvatskoj. To je nešto manje nego rekordne 2021., u kojoj su izravna strana ulaganja dosegnula gotovo četiri milijarde eura. Od ukupno 3,4 milijarde eura, malo manje od milijardu eura odnosi se na izravna vlasnička ulaganja dok je 1,5 milijardi eura investirano iz zadržane dobiti. Dodatnih 911 milijuna eura investirano je kroz dužničke instrumente.

Pozitivan trend nastavljen je i ove godine te je u prvih šest mjeseci Hrvatska privukla 1,2 milijarde eura izravnih ulaganja. Strani investitori pritom su najviše ulagali u nekretnine. U tu je djelatnost u prvom polugodištu investirano 273,2 milijuna eura, što je samo nastavak trenda iz 2022. godine, u kojoj je sektor nekretnina privukao 907,1 milijun eura stranih ulaganja.

U prvih šest mjeseci ove godine znatno su povećana izravna strana ulaganja u telekomunikacije, a u prvih šest mjeseci investirano je 158,4 milijuna eura, što je gotovo tri puta više nego u cijeloj 2022. Tradicionalno visoke razine stranih ulaganja bilježe sektori trgovine i prijevoza, a pojačana su strana ulaganja u IT industriju i pojedine proizvodne djelatnosti (farmaceutska industrija te proizvodnja papira, pića i namještaja).

Promatrano po zemljama iz kojih su ulaganja došla u Hrvatsku, prednjači Austrija s 439 milijuna eura. Osjetno je povećan priljev stranih ulaganja iz Njemačke (380,2 milijuna eura), Slovačke (67,9 milijuna eura), Bosne i Hercegovine (59,8 milijuna eura) i Španjolske (42,4 milijuna eura). Preko poreznih oaza Cipra i Maršalovih Otoka stiglo je 111 milijuna eura izravnih ulaganja u Hrvatsku.

Nedostaje ulaganja u sektore s izvoznim potencijalom

Od 1993. do kraja 2022. godine u Hrvatskoj je evidentirano 42,5 milijardi eura izravnih stranih ulaganja. Najveći dio (25 posto) njih odnosi se na vlasnička ulaganja u financijski sektor, što je očekivano s obzirom na izraženu bankocentričnost financijskog sustava i visoku zastupljenost stranog vlasništva u domaćem bankarskom sektoru.

U razdoblju nakon financijske krize 2009. značajna su inozemna ulaganja koja su nastala pretvaranjem duga prema vlasnički povezanim vjerovnicima u inozemstvu u kapital. U tom razdoblju Hrvatska je bila izložena i tzv. kružnim izravnim ulaganjima, koja imaju učinak povećanja izravnih vlasničkih ulaganja u oba smjera, tj. u Hrvatsku i inozemstvo u istom iznosu.

Kada se isključe navedene tri kategorije i promatraju samo inozemna izravna vlasnička ulaganja u sektor nefinancijskih poduzeća tijekom razdoblja od 2002. do danas, priljev ulaganja relativno je stabilan te se uglavnom kreće u rasponu od jedan do dva posto BDP-a.

Što se tiče strukture ulaganja, ona je razmjerno nepovoljna jer dugoročno prevladavaju ulaganja u sektore nerazmjenjivih dobara i usluga, poput trgovine, poslovanja nekretninama i sličnih.

Istodobno, izvozni sektori u kojima su zabilježena znatnija strana ulaganja jesu naftna, kemijska i duhanska industrija, gdje u ukupnoj vrijednosti stranih vlasničkih ulaganja ponovno dominira nekoliko poduzeća i s njima povezane transakcije privatizacije i preuzimanja od domaćega privatnog vlasnika ili države.

U posljednjih nekoliko godina primjetan je značajan rast ulaganja u IT industriju, proizvodnju papira, drvnu industriju i proizvodnju pića.

Osim toga, još se može izdvojiti turistički smještaj kao djelatnost razmjenjivih dobara i usluga u kojoj su ostvarene investicije s nešto većim izvoznim potencijalom.