Hrvatska Vlada priprema novi porez na dobit uz poreznu stopu od 33 posto. Plan je izračunati prosječnu dobit u posljednje četiri financijske godine, od 2018. do 2021., i usporediti je s dobiti 2022. godine. Na svu dobit koja je 20 posto veća od prosjeka naplaćuje se dodatni porez od 33 posto.

Hrvatsko gospodarstvo posluje u izvanrednim makroekonomskim okolnostima. Uz divljanje cijena energenata i inflaciju, gospodarstvo se bori za preživljavanje pa bi širenje dodatnog poreza na dobit na industrije izvan energetskog sektora, a što nije preporuka Europske komisije, bilo potencijalno pogubno za hrvatsko gospodarstvo, kažu iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).

'HUP je kategorički protiv bilo kakvog dodatnog poreznog opterećenja. U ovom trenutku uvođenje novog poreza na dobit koji će se primjenjivati na industrije izvan energetike vidimo kao dodatni pritisak na gospodarstvo, koje ionako posluje u teškim uvjetima. Mišljenja smo da nema potrebe za povećanjem poreznog tereta, kao ni za dodatnim usložnjavanjem poreznog sustava. Uvođenje ovog poreza sigurno će zaustaviti investicije, kao i spriječiti daljnji rast plaća. Zato apeliramo na Vladu da odustane od takve namjere te nastavi razgovore s gospodarstvenicima o mjerama za prevladavanje krize.

Sigurnost i predvidljivost ključni su za izvanredna vremena i zato od Vlade očekujemo nastavak razgovora o mjerama koje istječu krajem ožujka, a ne nove poreze. Osobito je upitno što se novi porez uvodi u uvjetima u kojima su proračunski prihodi pod kontrolom. Hrvatska i u ovoj krizi mora pametno manevrirati, kao što je to činila za vrijeme koronakrize kako bismo iz svega izašli s još snažnijim gospodarstvom, a koje je temelj za boljitak života svih građana. Novi porez sigurno nije korak u tom smjeru', poručuje glavna direktorica HUP-a Irena Weber.

Dodatno, u slučaju konačne odluke o uvođenju novog poreza i na industrije izvan energetskog sektora, a što se u preporuci Europske komisije ne navodi, ističu iz HUP-a kako takav prijedlog nije usvojen u praksi gotovo nijedne zemlje članica Europske unije, osim u Mađarskoj.

I u Međunarodnom monetarnom fondu upozoravaju da je dodatno oporezivanje dobiti bez jasne i nedvosmislene definicije ekstraprofita 'problematično' te ugrožava predvidljivost i sigurnost poreznog sustava te može kao posljedicu imati pad investicija i slabljenje poslovanja.

'HUP ne može podržati ni neopravdanu diskriminaciju srednjih i velikih tvrtki koju ovaj prijedlog donosi. Također, porez se ne može uvoditi retroaktivno za 2022. godinu kada su već realizirani određeni planovi investicija i zapošljavanja. Ovakav prijedlog neopravdano će penalizirati tvrtke koje su posljednjih godina intenzivno ulagale u R&D, trajnu imovinu ili projekte za klijente i time svjesno smanjivale dobit kako bi ta dobit bila veća u nadolazećim godinama', ističe Irena Weber.

Osim toga, na ovaj način će se širokom krugu hrvatskih kompanija otežati ulazak u eurozonu i šengenski režim te nećemo moći iskoristiti benefite koje ovi sustavi donose, navode iz HUP-a. Također, kako dodaju iz te udruge, 'u potpunosti ćemo minimizirati učinke sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa SAD-om, kao i potencijalno hrvatsko članstvo u OECD-u'.

Umjesto novih poreza, HUP vrlo konkretno zagovara punu poreznu reformu i jače rasterećenje rada kroz povećanje osobnog poreznog odbitka i smanjenje poreznih stopa poreza na dohodak. To je put kojim će se osnažiti gospodarstvo, privući nove investicije, povećati plaće i otvoriti nova radna mjesta.