Poslodavci to obrazlažu prvenstveno kroničnim nedostatkom radne snage, a sindikati nespremnošću poslodavaca da radna prava rješavaju kroz kolektivne ugovore.

Glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Irena Weber objasnila je na konferenciji za novinare nakon sjednice da se dnevno susreću s ogromnim problemom nedostatka radne snage s obzirom na iseljavanje mladih, radno aktivnih te negativnu demografsku situaciju koja negativno utječe na tržište rada.

Mladi se iseljavaju u države s fleksibilnijim radnim zakonodavstvom i HUP već dugo tvrdi da rigidno radno zakonodavstvo ne doprinosi zaštiti radnih mjesta i zaposlenika, upravo suprotno, rekla je te dodala da upravo fleksibilno radno zakonodavstvo djeluje na otvaranje novih radnih mjesta, na dodatnu edukaciju, napredovanje zaposlenika i povećavanje njihova standarda.

HUP se zalaže i za smanjenje poreznog opterećenja rada koje je, ocijenila je Weber, u Hrvatskoj ekstremno. "Prosječno opterećenje rada od 42 posto praktički onemogućava bilo kakvo značajnije dizanje plaće koje mi apsolutno želimo", rekla je.

Poslodavci se zalažu i za povećanje osobnog neoporezivog odbitka s 4 na 5 tisuća kuna te smanjenje porezne stope poreza na dohodak s 20 na 15 posto jer smatraju da bi to najsnažnije utjecalo na povećanje plaća zaposlenika s najmanjim plaćama.

Weber je poručila kako njihovi zahtjevi za fleksibilizacijom Zakona o radu (ZOR) ne znače i fleksibilizaciju u smislu davanja otkaza jer to pitanje, kaže, u trenutku u kojem fali radnika u svim uslugama nije relevantno.

GSV je danas raspravljao o izmjenama i dopunama ZOR-a koje je Vlada s prošlotjedne sjednice uputila u Hrvatski sabor na prvo čitanje, a nužne su zbog implementacije dviju direktiva EU-a, o transparentnim i predvidivim uvjetima rada i pomirenju radnog i privatnog kad je riječ o radnicima.

Weber je ocijenila kako te izmjene i dopune ne doprinose modernizaciji tržišta rada, a kao posebnu manjkavost istaknula je diskriminiranje zaposlenika jer se članovima sindikata daju određene prednosti u odnosu na zaposlenike koji to nisu.

"Nećemo isplaćivati božićnice i nagrade ovisno o tome jesu li članovi sindikata ili ne i u praksi ćemo ispraviti ovu nepravdu", rekla je te istaknula kako slijede daljnji razgovori "na novom i modernijem ZOR-u".

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever u ime sindikata rekao je kako današnja sjednica GSV-a nije donijela ništa novo u stavovima, dodavši kako ih sve očekuje nastavak dijaloga između prvog i drugog saborskog čitanja o izmjenama ZOR-a te rasprava o novom, cjelovitom ZOR-u.

Suprotno stavu HUP-a, Sever ističe da je upravo previše fleksibilni ZOR potaknuo iseljavanje i odljev radne snage. A sindikati, rekao je, traže njegovu dodatnu defleksibilizaciju jer se u Hrvatskoj malo toga od radnih prava rješava kroz kolektivne ugovore.

"Hrvatska još uvijek nije zrela za defleksibilizaciju ZOR-a jer je on nužan kako bi radnicima pružio nekakve oblike zaštite koje bi im u budućnosti trebalo jamčiti kroz nekakvo kolektivno pregovaranje. A kako je pokrivenost kolektivnim ugovorima (KU) u Hrvatskoj ispod 50 posto, jasno je da nas čeka još puno posla", rekao je.

Kad poslodavci u Hrvatskoj budu spremni pregovarati i dogovarati se kroz KU, tada će doista postati suvišne neke odredbe ZOR-a, dodao je Sever. No dok toga, nema nužno je postojeći ZOR dodatno defleksibilizirati i dodatno zaštititi radnike, poručio je.

Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić rekao je da je Vlada svjesna kako će teško uspjeti sinkronizirati stavove poslodavaca i sindikata, ali smatra da su predloženim izmjenama ZOR-a fleksibilizirali čitav niz zakonskih regulativa (olakšavanje dodatnog rada, fleksibilizacija radnog mjesta, definiranje platformskog rada).

"Da nisu svi zadovoljni, čuli ste i sada, ali svima je jasno, s obzirom na okolnosti koje se mijenjaju iz mjeseca u mjesec, da će biti daljnjih razgovora", rekao je Piletić.