U predizbornoj kampanji političarima su puna usta digitalizacije. Stranke obećavaju poduzetnicima i građanima velika ulaganja u infrastrukturu i digitalne usluge s ciljem jednostavnijeg poslovanja i dizanja industrije na novu tehnološku razinu.

Međutim dosad u razvoju digitalnog društva nismo daleko dogurali. Stupanj napretka Hrvatske u digitalnoj transformaciji ilustrira podatak da smo prema DESI indeksu (indeks digitalnog gospodarstva i društva) i dalje na nezavidnom 20. mjestu među 28 država članica Europske unije.

Istraživanje savjetničke kuće Apsolon o digitalnoj razvijenosti 20 najvećih hrvatskih gradova pokazalo je napredak u odnosu na prošlu godinu, osobito u broju online usluga koje gradovi pružaju građanima. S druge strane, nije napravljen značajniji strukturni iskorak na polju digitalne spremnosti, niti su otklonjene slabosti u digitalizaciji na koje je upozorila prethodna studija.

Stručnjaci Apsolona naglašavaju da je digitalizacija u svim sferama života značajno ubrzana uslijed pandemije koronavirusa, tijekom koje je vidljiv nagli porast potrebe za digitalnim uslugama. O tome svjedoči podatak da je broj korisnika sustava e-Građani porastao za 25 posto, s oko 800.000 na oko milijun.

Istraživanje obuhvaća 20 najvećih hrvatskih gradova u kojima živi 45,2 posto stanovnika RH – Zagreb, Split, Rijeku, Osijek, Zadar, Veliku Goricu, Slavonski Brod, Pulu, Karlovac, Sisak, Varaždin, Šibenik, Dubrovnik, Bjelovar, Kaštela, Samobor, Vinkovce, Koprivnicu, Đakovo i Vukovar, a koji su podijeljeni u tri kategorije (veliki, srednji i mali).

Indeks digitalne spremnosti gradova sastoji se od pet podindeksa koji prate određena područja, poput dostupnosti i kvalitete e-usluga, dostupnosti servisnih informacija i gradskih podataka i sl.

Po broju administrativnih postupaka i stupnju njihove digitaliziranosti te relevantnosti i kvaliteti sustava identifikacije i autentifikacije, i ove godine velike gradove predvodi Rijeka, među srednjima ponovno je najbolja Pula, a među malima je, za razliku od prošlogodišnjeg vrlo ujednačenog rezultata, vidljivo odskočila Koprivnica.

Prema dostupnosti servisnih informacija na internetskim stranicama grada i dostupnosti i razvijenosti objedinjenih servisa za plaćanje u gradu, najnapredniji veliki grad je Rijeka, srednji Pula, a među malima dominira Dubrovnik.

Grad Rijeka uspostavio je set kvalitetnih servisnih informacija, jednostavno strukturiranih za građane u sljedeće sekcije: komunalni radovi, live webcam, dežurne službe, popunjenost parkirališta u stvarnom vremenu, gustoća prometa u Rijeci, pauk služba, vrijeme u Rijeci, sedmodnevna prognoza za Rijeku, isključenja struje, vode i plina, pronalaženje ulica i kućnih brojeva te free Wi-Fi Rijeka.

Grad Pula također se izdvaja strukturiranim setom servisnih informacija za građane. Informacije su strukturirane u sljedeća područja: HEP Pula, Vodovod Pula, Pulapromet, Ljekarne, HAK, Vremenska prognoza, Virtualna šetnja i Web kamera.

U odnosu na kvantitetu i kvalitetu otvorenih baza podataka te razvijenost prostornih baza podataka (GIS), najnaprednijim se među velikim gradovima pokazao Zagreb, među srednjima Velika Gorica, a među malima Varaždin.

Naime 14 od 20 promatranih gradova ima geografski informacijski sustav, od čega je daleko najkompleksniji, vizualno najatraktivniji te ispunjen najvećom količinom prostornih podataka upravo sustav Grada Zagreba. Uz Zagreb, u studiji se ističu sustavi gradova Velike Gorice, Karlovca i Varaždina jer također imaju vrlo velik set vizualiziranih prostornih podataka. Ostali gradovi imaju jednostavnije setove podataka prikazane na svojim WebGIS preglednicima.

U odnosu na prošlu godinu, dva su grada uvela geografski informacijski sustav: Osijek i Samobor.

Promatrano je i uključivanje građana u odlučivanje kroz digitalne platforme i otvorenost proračunskog planiranja. Tu među velikim gradovima izrazito dominira Rijeka, među srednjima Pula, a kod malih gradova daleko iznad drugih je Bjelovar.

Gradovi, ističe se u studiji, nisu napravili značajan iskorak po pitanju digitalnih platformi koje služe za uključivanje građana u odlučivanje te i dalje nedostaje proaktivnih i inovativnih pristupa komunikaciji s građanima i uključivanju građana u javno savjetovanje.

Samo Grad Rijeka i dalje postiže veći standard javnog savjetovanja od ostalih gradova tako što pravovremeno i na razumljiv način prezentira građanima prirodu odluka koje se pripremaju te im omogućuje da na što direktniji i jednostavniji način iznesu svoje mišljenje putem e-Konzultacija.

U odnosu na otvorenost proračuna i proračunskog planiranja, najveći iskorak napravio je Bjelovar te je prvi u zemlji omogućio uvid u tekuću potrošnju javnih sredstava digitalizacijom svih računa, s mogućnosti pretraživanja računa po ključnim riječima.

Kad je riječ o participativnom budžetiranju, iskorak su napravili Rijeka i Dubrovnik. Rijeka je već prošle godine imala daleko razvijeniji model sudjelovanja koji omogućuje građanima sudjelovanje u proračunu kroz tri neposredna modela i jedan edukativni: male komunalne akcije, riječki program lokalnog partnerstva i proračunska igra – Proračun(ajme), a Grad Dubrovnik svojim modelom podiže standard participativne demokracije sa savjetodavne razine (isključivog predlaganja projekata za proračun) na razinu suodlučivanja (glasanja o prijedlozima građana).

U odnosu na komunikacijske kanale između gradske uprave i građana, dostupnost platformi za dostavu podataka, stavova i ideja građana, vrijeme reakcije na upite građana te zastupljenost na društvenim mrežama, na prvom je mjestu općenito, a i među velikim gradovima Zagreb, među srednjim gradovima dominira Pula, a među malima Varaždin.

Opći dojam je da one gradske uprave koje odgovaraju na upite u digitalnoj formi relativno brzo odgovaraju na upite građana. Otprilike na 60 posto upita odgovoreno je u roku od četiri sata, a 20 posto gradova odgovorilo je u roku jednog do tri dana. Međutim 20 posto gradova uopće nije odgovorilo na upit. Kod onih koji su odgovorili, odgovori su bili jasni, konkretni i potkrijepljeni poveznicama na internetsku adresu odjela koji se bavi sadržajem vezanim za upit.

Zbirni indeks pokazuje da su u kategoriji velikih gradova Rijeka i Zagreb i ove godine odmaknuli u svim elementima digitalizacije odnosa uprave prema građanima. U kategoriji srednjih gradova i ove godine ističe se Pula kao digitalno najnapredniji grad, a pobjedu u različitim kategorijama ponijela je zahvaljujući izrazito kvalitetnoj, pregledno strukturiranoj i informacijama bogatoj internetskoj stranici te dobroj primjeni aplikativnih rješenja.

Najveći napredak u odnosu na prošlu godinu napravili su Koprivnica, Bjelovar i Varaždin. Bjelovar je prvi u zemlji digitalizirao i građanima potpuno otvorio gradske financije, a Koprivnica i Varaždin su značajno odskočili po broju digitaliziranih obrazaca i usluga te zanimljivih sadržaja za građane.

U zaključku ovogodišnje studije ističe se da je napredak uočljiv, ali ne i dovoljan, te je prvenstveno kvantitativnog karaktera. Naime, iako je povećan broj online usluga i postupaka koje gradske uprave omogućuju građanima, i dalje su usluge koje gradovi pružaju digitalno rudimentarne po svojim funkcionalnostima, tj. s niskom razinom automatiziranosti. Uglavnom gradovi umnožavaju broj postupaka kojima se na neki način može pristupiti online, ali rijetko su to u potpunosti digitalizirani i automatizirani postupci.

‘Uočavamo povećan broj postupaka i usluga koji su dostupni online, ali ne i značajne pomake u stupnju njihove digitalizacije. Većina digitalno dostupnih usluga gradskih uprava odnosi se na online uputu o postupanju i preuzimanje dokumentacije koja se i dalje fizički ili poštom doprema u gradsku upravu. Ukupno, kao i prošle godine, oko 92 posto svih digitalno dostupnih obrazaca koji se odnose na usluge gradskih uprava građanima podrazumijeva ispis i dolazak 'na šalter' ili u poštu’, ističu iz Apsolona. Nadalje, uz iznimku nekolicine pozitivnih primjera, gradske uprave ne promišljaju razvoj svojih digitalnih sučelja polazeći od jasnog pristupa korisničkom iskustvu.

‘Poželjno je strukturirati cijela gradska sučelja analizirajući prvenstveno potrebe građana, njihove interese i životne situacije koje ih dovode na gradske internetske portale. Uz nevelik informatički zahvat i s malo promjena u internom postupanju, uvođenje user-centred pristupa na gradskom portalu može učiniti iznimno veliku razliku u korisničkom iskustvu i percepciji gradske uprave uopće’, navodi se u zaključcima studije.