'Proračun za 2017. je pravi 'politički', što se više-manje moglo predvidjeti nakon što je ekonomski rast ubrzao na 3 posto (pa su se svi malo 'opustili') i nakon što je u izbornoj kampanji bilo više riječi o fantomskoj 'političkoj stabilnosti', nego o nužnim reformama. 'Politička stabilnost' je, jasno, eufemizam za dijeljenje novca šakom i kapom, to jest političku kupovinu interesnih skupina, ali javnost se za to prilično jasno odlučila i tu se malo što može prigovoriti. Svi su dobili pomalo, od manjina, zaposlenih u javnom sektoru, branitelja, mladih, starih, civilnog sektora, lijevih, desnih i tako dalje ... (Naći će se neka sića i za neprofitne medije, siguran sam)', poručio je u ponedjeljak putem Facebooka Davor Huić, posebni savjetnik za unutarnju politiku bivšeg premijera Tihomira Oreškovića

Ovaj bivši novinar, suosnivač udruge poreznih obveznika Lipa i suvlasnik agencije Briefing, nastavlja:

'Od reformi, za sada ništa (možda me netko ugodno iznenadi), dakle 'business as usual' - trošenje javnog novca bez kriterija, pokrivanje svih neefikasnosti javnog sektora, masovno zapošljavanje po državnim tvrtkama i tako dalje. Najveći je problem tu što je zaokret od politike prošle vlade (fiskalna konsolidacija, kontrola troškova, privatizacija, smanjenje javnog duga) prošao bez puno otpora. To je posve razumljivo - oni koji su dobili lovu naravno šute, a oni koji nisu, deru se da bi i oni trebali dobiti. Svi su više manje na istoj strani argumenta, samo je sporno pitanje raspodjele', smatra Huić, kojeg je razočarao i koalicijski partner HDZ-a:

'Mislio sam (nadao sam se) da će Most možda tu pokazati malo veći senzibilitet za javni interes, i pokušati stisnuti ručnu, ali valjda se ni njima ne da svađati s partnerima u vladi oko svake stvari, pa su ovo odlučili pustiti', ukazuje, Huić pritom ne štedeći oporbu:

'Specifična je pozicija oporbe (SDP-a), koja tu nema zapravo što reći - kako oni mogu kritizirati vladu što napuhava proračun nakon njihove četiri godine rekordnih deficita i 70 milijardi kuna povećanja javnog duga? Što mogu reći - nemojte ponoviti našu grešku? Ne vidim to nekako, i zato je rasprava o proračunu bila smiješna. SDP tu nema principijelnu poziciju, kao uostalom ni itko drugi, pa stoga nitko i nije stao u obranu poreznih obveznika, ekonomske logike i zdravog razuma, te budućnosti ove zemlje. Reformisti, doviđenja do sljedeće krize...' zaključuje Huić.

Predsjednica HUP-a Gordana Deranja kazala je, pak, u ponedjeljak prilikom predstavljanja HUP skora, kako rast BDP-a osam kvartala zaredom s pravom unosi optimizam i među poslodavce i među građane, no naglasila je da su poduzetnici su i dalje oprezni jer sljedeća godina donosi brojne izazove na koje Vlada tek treba ponuditi prave odgovore.

'Vladinu najavu rasta BDP-a iznad tri posto za sljedeću godinu pozdravljamo, ali nas brine što se ona dobrim dijelom temelji na očekivanom rastu potrošnje. Osim toga, ne možemo biti zadovoljni što se već s prvim slabim rastom odustaje od snažnije fiskalne konsolidacije kroz smanjivanje proračunskih rashoda. Oni će, nažalost, opet rasti', rekla je Deranja.

Dodala je kako gomila problema o kojima pričamo već više od desetljeća postojano stoji i čeka da se netko prihvati njihova rješavanja. Ako želimo napredovati i maknuti se s ekonomskog dna Europske unije, onda probleme treba rješavati, a ne i od njih okretati glavu.

'Vlada je u mandat ušla s poreznom reformom, no kao što jedna lasta ne čini proljeće, tako ni jedna reforma ne donosi bitne promjene', ukazala je Deranja.

Ravnateljica Instituta za javne financije Katarina Ott u komentaru prijedloga državnog proračuna za 2017. upozorava da predloženi dokument ne nudi ideje kako riješiti ključne probleme poput zdravstva, a čudi je i nagli porast ukupnih prihoda i rashoda u razdoblju od samo par dana od proračunskih smjernica do prijedloga proračuna

'Zabrinjava što se najviši doprinos rastu očekuje od domaće potražnje, a kao glavni pokretač te domaće potražnje planira se potrošnja kućanstava i bruto investicije u fiksni kapital, dok će uvoz roba i usluga, nažalost, stalno biti veći od izvoza. Oslanjanje na domaću potrošnju u već visoko zaduženoj državi nije baš najsretnije rješenje, a i pitanje je u kojoj će se mjeri poreznom reformom eventualno oslobođena sredstva uistinu preliti u potrošnju', ukazuje šefica Instituta za javne financije.

Ott naglašava kako će neke porezne promjene Marićeve reforme utjecati na porast, a neke na pad poreznih prihoda, pa i ukupni učinak porezne reforme može biti neizvjestan.

'Teško je predvidjeti i u kojoj će se mjeri – posebice imajući u vidu prethodna slaba iskustva – uspješno iskorištavati strukturni i investicijski fondovi EU-a, na temelju kojih se predviđa doprinos rastu bruto investicija u fiksni kapital', smatra Ott.

Indikativno je i to što je premijer Andrej Plenković prvi put u javnosti izgubio živce upravo zbog proračuna. On se tijekom vikenda na neprimjeren način obrušio na novinare koji su ga propitivali o detaljima proračuna koji bi trebao biti usvojen ovih dana. Novinare je zanimalo kako to da rashodi proračuna rastu u godini za koju svi već godinama upozoravaju da će biti najteža zbog niza obveza koje dospijevaju Hrvatskoj na naplatu, a što će svakako zanimati i rejtinške agencije.

Uspješni Plenkovićev službeni posjet Berlinu zasjenila je pak vijest da u ponedjeljak nije bilo ništa od dogovora Vlade s osam sindikata javnih službi opovećanju osnovice plaća javnih službenika, ito nakon što se krajem prošlog tjedna činilo da je postignut dogovor o tome kako će Vlada povisiti plaće javnim službenicima dva puta po tri postotijekom 2017. godine. Sindikati tvrde da ih je Vlada izigrala te kako će vjerojatno ići s tužbama, a ne isključuju ni druge sindikalne akcije pa se čini da bi uglađeni diplomat Plenković mogao sve češće gubiti živce.