U prvom dijelu događaja analizu ICT sektora predstavili su Hrvoje Balen, predsjednik HUP-ICT-a, i Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a, nakon čega su u panel raspravi o ključnim temama, izazovima i prilikama industrije govorili Marin Piletić, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Roberto Kutić, suosnivač i operativni direktor Infobipa, Siniša Đuranović, član Uprave i glavni direktor za korporativne poslove Hrvatskog Telekoma te dopredsjednik HUP-ICT-a, Ivan Bešlić, suosnivač Sofascorea, i Krešimir Mudrovčić, član Uprave CROZ-a.

Irena Weber, glavna direktorica HUP-a, uvodno je istaknula da je u ICT sektoru ostvaren nevjerojatan napredak te da je taj sektor postao pokretačka snaga zemlje. 'Postali smo katalizator ekonomije, izvoz ICT usluga je impresivno porastao i čini velik dio ukupnog izvoza zemlje. ICT se pokazao kao najotporniji u pandemiji i energetskoj krizi, a ne smije se zaboraviti ni to da ICT industrija igra ključnu ulogu u digitalnoj transformaciji zemlje. S pravom se može reći da je ICT industrija pokretač gospodarstva jer se samo u ovoj godini broj zaposlenih povećao za deset posto.'

Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić uvodno je otkrio jednu 'tajnu' hrvatske ekonomije, a ta je da se zemlja ubrzano deindustrijalizira te da prerađivačka industrija zaostaje po produktivnosti. S druge strane, ICT sektor je onaj dio ekonomije koji je propulzivan i raste brže od prosjeka EU-a te je već premašio udio u BDP-u u odnosu na EU.

'Realan rast produktivnosti je konstantno brži u odnosu na EU i eurozonu. Nalazimo se među prvih sedam zemalja EU-a po rastu produktivnosti i ICT je jedini sektor koji bilježi stalan rast', rekao je Stojić. Prema njegovoj analizi, sektor nije uopće zadužen, što znači da je spreman za nove investicije.

Za daljnji razvoj industrije, poručio je Stojić, važna je dobra infrastruktura, zbog čega je od krucijalne važnosti da investicije telekoma ostanu visoke. 'Na globalnoj sceni očekivanja investitora su takva da ICT sektor ima dugoročnu stopu rasta od 15 posto, to je najpropulzivniji sektor u SAD-u, a Amerika je naše najvažnije izvozno tržište', rekao je Stojić.

Hrvoje Balen, šef HUP-ove ICT udruge, poručio je da je značajno rasterećenje plaća visokokvalificiranih zaposlenika presudno u ovom trenucima: 'Nismo super i nismo fantastičan sektor, kako bi se to nekom moglo činiti, jer još uvijek se ne možemo boriti ni mjeriti s razvijenim tržištima EU-a. Mjesta za euforiju nema, ali nisu se ispunile ni razne kataklizmičke najave, niti imamo val otkaza.'

'Moguće je da ICT sektor preskoči turizam i onda ćemo imati priliku stvoriti jako puno kvalitetnih radnih mjesta. Trebamo ambiciozno i značajno rasterećenje plaća i smanjenje poreza na reinvestiranu dobit. Želimo i da se ukloni nepoštena konkurencija te porezno pogodovanje kompanijama koje nisu registrirane u Hrvatskoj, uz poboljšanje poreznih olakšica za istraživanje i razvoj. Trebamo osigurati i širenje mreža velikog kapaciteta kao osnovni preduvjet za digitalizaciju', zaključio je Balen.

Na okruglom stolu, održanom nakon predstavljanja analize, Kutić je rekao da su najveći potencijal industrije ljudski resursi i o njima ovisi rast u budućnosti: 'Za ljude su pak ključni školovanje, to da imamo stabilan pravni i porezni okvir i da budemo konkurentni. Veliki potezi su ispred nas i moramo biti oni koji će znati dohvatiti inovaciju.'

Ministar Piletić istaknuo je da su dobri rezultati rada ICT sektora i posljedica dobre suradnje Vlade s HUP-om i socijalnim partnerima. Kaže da je formirano i Vijeće za digitalnu transformaciju, čija formativna uloga mora biti važna da bi se svi zahtjevi industrije proveli u djelo te kako bismo kao zemlja ostali u vrhu europskih prosjeka. 'Nema prostora za euforiju, nego moramo vidjeti kako doći do toga, kako će ICT preteći turistički sektor', poručio je Piletić.

Bešlić je poručio da u Sofascoreu imaju problema s radnom snagom, kao i sve ostale tvrtke u Hrvatskoj – radnika ima, ali ne dovoljno. 'Slična je situacija s ljudima u uredima u inozemstvu, ali ako hoćemo napraviti naše firme još većima i robusnijima, moramo ostvarivati profit. Sektoru u Hrvatskoj je jako dobro, ali konkurencija su nam druge zemlje u EU koje imaju daleko više prihoda po zaposlenom', kazao je Bešlić. 'Ako stvorimo fenomenalan model, Hrvatska će postati jako dobra zemlja za strane kompanije i tu ćemo se onda pozicionirati', dodao je Bešlić.

Đuranović je istaknuo da je infrastruktura ključna za digitalne projekte: 'Europska komisija je prepoznala da je infrastruktura u Hrvatskoj u samom vrhu EU-a, ali velik problem je iskorištenost izgrađene infrastrukture. Tu stojimo najslabije i tu trebamo mjere Vlade da se potakne dinamika na tržištu. Ako budemo čekali da potražnja nastane prirodnim putem, ulagači će se povući - ako ulaganje nije isplativo, daljnja ulaganja će izostati, a ona su nam nužna.'

Upitan što treba napraviti po pitanju poboljšanja infrastrukture, Đuranović je poručio da smo svi svjesni toga koliko imamo dobre mreže u Hrvatskoj, ali da za napredne servise, poput autonomne vožnje i robotaksija, koje razvija tvrtka Mate Rimca, trebamo daljnja ulaganja: 'Stopostotna pokrivenost mrežom, nažalost, nije dostupna čak ni u urbanim sredinama. Dok postoje prostorni planovi poput onog u Zagrebu, gradnja je nemoguća i robotaksiji neće voziti gradom sve dok se ne riješi pitanje pojednostavljivanja gradnje, što je posebno važno u segmentu gradnje financirane fondovima EU-a, gdje imamo rokove. Puno je posla pred nama da bismo omogućili Rimcu da njegovi taksiji voze Hrvatskom', zaključio je i pohvalio osnivanje Savjeta za digitalizaciju, oko kojeg je struka prilično entuzijastična.

Mudrovčić kaže da CROZ već petnaestak godina radi u cijelom svijetu jer mu je naše tržište premalo te da u Hrvatskoj postoji mit da je teško poslovati: 'Bili smo iznenađeni time koliko digitalnih usluga u Njemačkoj uopće ne postoji, ništa nije crno-bijelo, a naš je zaključak da za zadržavanje u Hrvatskoj treba mentalno izaći iz Hrvatske i početi razmišljati europski. Sad smo na 50-60 posto te transformacije i moramo je ubrzati.'