I za narednu godinu Stojić je povisio prognoze rasta, ali dalje očekuje usporavanje u odnosu na ovu godinu te sada u 2017. očekuje rast od 2,2 posto. Kao glavne razloge za usporavanje ističe slabiji rast realnog raspoloživog dohotka i turističkog prihoda u idućoj godini te nepovoljan utjecaj političke neizvjesnosti diljem EU-a, i to posebno na investicije.

'Hrvatska je napokon uhvatila tempo rata iznad dva posto. Posebno treba istaknuti da je porastao doprinos malih i srednjih poduzeća u pogledu investicija i izvoza i, što je najvažnije, sa stajališta konkurentnosti', poručio je Stojić.

Uvjeti financiranja kontinuirano se poboljšavaju uz smanjenje fiskalnih rizika što je izuzetno bitno, dodao je.

Posebno je istaknuo kontinuiran rast izvoza roba i usluga, koji je od 2009. porastao za 14 postotnih bodova BDP-a.

Naglasio je da je domaća potrošnja i dalje glavni pokretač rasta. Uz rekordnu turističku sezonu, potrošnja je podržana i oporavkom zaposlenosti, upornom deflacijom, padom stope štednje, oporavkom kredita stanovništvu te najavama daljnjeg rasterećenja dohotka.

Premda će nova potencijalna stopa rasta biti veća nego što se dosad očekivalo, Stojić smatra da je potrebno napraviti više na konkurentnosti poduzeća da Hrvatska nastavi ovim ili nešto višim stopama rasta.

Da bi se to postiglo, smatra Stojić, uz najavljenu poreznu reformu potrebne su reforme na području tržišta proizvoda i usluga te poboljšanje uvjeta poslovanja.

Posebno je naglasio potrebu korjenitih promjena u pravosudnom sustavu. 'Postotak naplate loših plasmana pozitivno je koreliran sa stopom rasta produktivnost. Stoga je imperativ na nositeljima ekonomske politike da poboljšaju učinkovitost pravnog sustava u rješavanju sporova', rekao je Stojić, koji smatra da se na tom području mnogo može naučiti na primjeru Italije.

Što se tiče fiskalne politike, naglasio je da su zabilježena dosta pozitivna kretanja. 'Hrvatska je provela jednu od najsnažnijih fiskalnih konsolidacija u posljednje tri godine, uz Sloveniju i Srbiju', rekao je Stojić upozoravajući da i treba više raditi na obuzdavanje rashoda.

Zahvaljujući pozitivnom trendu, očekuje da će u idućoj godini doći do stabilizacije javnog duga na razini od 87 posto BDP-a.

Viša glavna ekonomistica Svjetske banke Sanja Madžarević Šujster upozorila je da usprkos kratkoročnom oporavku rasta traje jedno globalno usporavanje rasta: 'Ono se ne dešava samo u Europskoj uniji već i kod Azijskih tigrova poput Kine', dodala je.

Naglasila je da je za Hrvatsku bitno da su zemlje Srednje i Istočne Europe nositelji rasta u 2016. 'Ali usprkos većem rastu od ostatka Europe, postoji velik prostor za bržu konvergenciju prema razvijenim europskim zemljama', dodala je.

Svjetska banka očekuje rast od 2,4 posto u ovoj godini, ali za iduću godinu predviđa lagano usporavanje na 2,0 posto.

Madžarević Šujster ističe da će puno toga ovisiti o potezima nove Vlade, a najvažniji je zadatak izlazak iz procedure prekomjernog deficita što bi smanjilo premiju rizika.

'Rizici dolaze izvana i oni mogu dodatno usporiti rast, a također tu je pitanje provođenje reformi i političke volje da se ostvari ono što je obećano', zaključila je Madžarević Šujster.