Angelu Merkel često prozivaju najmoćnijom ženom svijeta, a razlog za to je jednostavan - Merkel je je na čelu četvrte po veličini svjetske ekonomije. Nakon SAD-a, Kine i Japana, na listi država s najvećim bruto društvenim proizvodom (BDP) slijedi Njemačka. Daleko najutjecajnija članica Europske unije lani je imala BDP od čak 2916 milijardi eura, što predstavlja jednaki udio koji ima zajednički BDP druge 21 članice EU, od najmanjih prema većima
Unatoč svom položaju i njegovu značaju, Merkel nikada nije bila poznata po zvučnim i hrabrim izjavama. Njezin politički stil najviše se mogao karakterizirati opreznim reakcijama koje su prije bile odgovor na društvene stavove i javna mišljenja, nego njihovi kreatori. Nemalo je iznenađenje, stoga, posljednjih tjedana s kulminacijom izbjegličke krize, izazvala njena predanost tome da Njemačka primi veliki broj izbjeglica s Bliskog istoka. Isprva vrlo rezervirana, Merkel je pokazala iznimnu velikodušnost, čemu posebno svjedoči njena najnovija izjava o tome kako ne postoji konačan broj izbjeglica koje mogu zatražiti zaštitu u Njemačkoj. Tamošnja vlada već je najavila da će za skrb o izbjeglicama izdvojiti šest milijardi eura.
Uspješna integracija imigranata
Desetljećima poznata kao država koja redovito prima najveći broj imigranata u Europi, a posebno je kao destinacija (bila) popularna u našim krajevima jugoistoka Europe te u Turskoj, Njemačka zasigurno za dio svojeg gospodarskog čuda može biti zahvalna jeftinoj radnoj snazi stranih radnika. Hrvatska gospodarska katastrofa proteklih nekoliko godina samo je dodatni dokaz za to jer se mladi iz Hrvatske, uz Irsku, najčešće upućuju u Njemačku kao destinaciju na kojoj daleko lakše pronalaze posao. Kako i ne bi. Već i prosječna plaća od 2315 eura izgleda vrlo primamljivo.
Svakako bi bilo hrabro tvrditi da Nijemci izbjeglice gledaju kao dodatnu radnu snagu koja bi dobro došla kao novi poticaj njihovu gospodarstvu. No uspjeh i stabilnost njemačke ekonomije, a posebno tome može posvjedočiti stopa nezaposlenosti od 4,7%, pokazuju da je ta država iznimno uspješna u procesima integracije imigrantske radne snage u vlastitu ekonomiju.
Popunjene knjige narudžbi u industriji
Na tragu toga, lako bi se Njemačku iz posljednjih nekoliko desetljeća moglo usporediti sa SAD-om s kraja 19. i početka 20. stoljeća kada su ogromne količine europskih imigranata (nemalim dijelom i njemačkih) stvorile osnovu iz koje je SAD u narednim razdobljima izrastao u današnjeg ekonomskog giganta. Hrabrost koju Njemačka danas pokazuje u prihvaćanju izbjeglica lako može biti mudrost ulaganja u daljnje jačanje ekonomije čak i u ovim trenucima kad ne manjka sumornih prognoza za gospodarstvo EU.
I unatoč tim pesimističnim prognozama, Njemačka nastavlja biti najvažniji kotačić europskog ekonomskog mehanizma, što potvrđuju i najnovije brojke. Ovog tjedna tako je objavljeno da je u srpnju njemačka industrijska proizvodnja rasla po najbržoj stopi ove godine. Tamošnje ministarstvo gospodarstva objavilo je da se 'općenito, blago pozitivan trend u industrijskom sektoru nastavlja' zbog čega je proizvodnja u srpnju bila 0,7 posto viša, nego u lipnju. U njemačkom ministarstvu dodaju da su knjige narudžbi popunjene zahvaljujući inozemnoj potražnji i da su tamošnje kompanije i dalje optimistične.
Kina kao mač nad glavom
Inozemna potražnja jedan je od vrlo važnih faktora koji utječu na njemački BDP. Ona je i razlog što se, posebno posljednjih mjeseci, nerijetko mogu čuti i negativne prognoze o budućem kretanju njemačke ekonomije. Glavni povod tome je posustajanje u gospodarstvu Kine. Njemačka, naime, među europskim državama ima najveću izloženost prema kineskoj ekonomiji koja je četvrto po veličini njemačko izvozno tržište i u izvozu Njemačke ima udio od 6,6 posto. Bilo kakvo slabljenje kineske ekonomije zbog toga ima utjecaj i na Njemačku jer, s obzirom na značaj kineske ekonomije u svijetu, slab tamošnji rast ostavlja traga i na drugim njemačkim izvoznim partnerima.
No, u Njemačkoj su i dalje optimistični. Anton Börner, čelnik njemačkog trgovačkog udruženja BGA, izjavio je ovih dana kako i dalje očekuje da će ove godine izvoz dosegnuti novi rekord. 'Uspjet ćemo zabilježiti mali rast', kazao je Börner u intervjuu njemačkim novinama Der Tagesspiegel i dodao da se kineski utjecaj na njemačku ekonomiju ne bi trebao preuveličavati te da je više zabrinut oko mogućeg raspada eurozone.
'Posljednjih nekoliko desetljeća zabilježen je nevjerojatan rast (u Kini). Normalno je da je sada došlo do malog posustajanja', objasnio je Börner dodajući da će njemački izvoz u Kinu možda sporije rasti, ali da se neće smanjivati.
Nenadmašna autoindustrija
Njemačka je lani izvezla robe i usluga u vrijednosti 1,33 bilijuna eura što je bilo gotovo 4 posto više nego godinu dana prije. Oko četrdeset posto tog izvoza čine samo tri grupe proizvoda: automobili, strojevi i alati te elektronička oprema. Zahvaljujući tome među pet najvećih njemačkih kompanija nalaze se tri poznata proizvođača automobila: Volkswagen, Daimler i BMW. Tu listu nadopunjavaju još i E.ON, proizvođač energije te osiguravateljna kuća Allianz.
Uz nabrojane, među najvećim njemačkim poslodavcima nalaze se i druge svjetski poznate kompanije: proizvođači industrijske i elektroničke opreme Siemens i Bosch, predstavnici kemijske i farmaceutske industrije BASF i Bayer, metalurška kompanija ThyssenKrupp, trgovački lanac Metro te pružatelj telefonskih i drugih usluga Deutsche Telekom.
Sve ove brojke i očekivanja, te poznati svjetski brendovi poprilično su solidan temelj za prognozu da bi nesreća izbjeglica s Bliskog Istoka mogla imati barem minimalnu utjehu u ekonomskom blagostanju koju pruža njemačko gospodarstvo.
