Hrvatska je i u siječnju bila u skupini zemalja EU-a s najvećim rastom industrijske proizvodnje, pokazali su u četvrtak podaci europskog statističkog ureda
Na razini eurozone industrijska proizvodnja zadržala se na razini siječnja 2024. godine, izračunali su statističari, nakon što je u prosincu, prema revidiranim podacima bila pala za 1,5 posto.
Na razini EU-a proizvodnja se na početku godine smanjila za 0,2 posto, utvrdio je Eurostat, nakon revidiranog 1,1-postotnog pada u prosincu. Najviše je na oba područja u siječnju na godišnjoj razini pala industrijska proizvodnja kapitalnih dobara, za 2,7 posto u eurozoni te za 2,8 posto u EU.
Slijedi energetski sektor s padom proizvodnje za 1,6 posto u zoni primjene zajedničke europske valute i za 2,1 posto na razini Unije. Najviše je pak na oba područja u siječnju poskočila proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 6,7 u eurozoni i za 5,5 posto u EU.
vezane vijesti
Skok u Irskoj, pad u Slovačkoj
Daleko najveći pad industrijske proizvodnje na godišnjoj razini bilježila je u siječnju, prema Eurostatu dostupnim podacima, Slovačka, za 5,1 posto. Slijede Danska i Mađarska gdje je smanjena za 4,4 odnosno za 4,0 posto.
Najveći rast proizvodnje bilježila je pak Irska, za 10,4 posto. Blizu joj je Litva s rastom od 9,8 posto. Slijedi Hrvatska s rastom industrijske proizvodnje u siječnju za 7,6 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec. U prosincu bila je porasla za 5,4 posto. Eurostat nije raspolagao podacima za Italiju.
Oporavak europske industrije
Mjesečna usporedba pokazuje pak da se europska industrijska proizvodnja oporavila na početku godine, uz rast u eurozoni za 0,8 posto i za 0,3 posto u EU. U prosincu bila se na mjesečnoj razini smanjila za 0,4 posto u eurozoni i za 0,2 posto u EU.
Najveći rast bilježio je na oba područja sektor intermedijarnih dobara, za 1,6 posto u eurozoni te za 1,5 posto u EU, nakon gotovo istog postotnog pada na kraju 2024. godine.
Najviše je pak na oba područja smanjenja proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 3,1 posto u zoni primjene zajedničke europske valute i za 4,1 posto na razini Unije. Osjetno je smanjena i proizvodnja energije, za 1,2 posto u eurozoni i za 2,0 posto u EU.
Skok i na mjesečnoj razini
Najviše je u siječnju na mjesečnoj razini porasla industrijska proizvodnja u Litvi, za 4,6 posto. Slijede Portugal i Austrija s povećanjem proizvodnje za 3,7 odnosno za 3,3 posto.
U Hrvatskoj je u siječnju industrijska proizvodnja porasla za 2,1 posto u odnosu na prosinac kada je bila poskočila za 6,3 posto.
Najveći pad proizvodnje u odnosu na kraj prošle godine bilježila je Malta, za čak 12,9 posto. Slijede Danska i Slovačka gdje je smanjena za 10,6 odnosno za 7,3 posto.
