Najveći godišnji rast zabilježen je u proizvodnji netrajnih proizvoda za široku potrošnju (+10 posto). Iako nije najveći, zasigurno je najznačajniji rast proizvodnje kapitalnih dobara od 5,2 posto. Premda je rast u tom segmentu dominantno posljedica niske prošlogodišnje baze, pozitivni pomaci nakon dugotrajnog i kontinuiranog pada bude blag optimizam.

Rast je zabilježen i u proizvodnji energije (+5,4 posto). U drugom smjeru, dakle na pad industrijske proizvodnje, najviše je djelovao pad proizvodnje trajnih proizvoda za široku potrošnju (-10,4 posto). S obzirom da se radi uglavnom o dobrima čija se kupnja može odgoditi, padom raspoloživog dohotka te posljedično padom potražnje, smanjena je i njihova proizvodnja. Pad proizvodnje zabilježen je i kod intermedijarnih proizvoda (-3,8 posto).

Rast proizvodnje ostvaren je i na mjesečnoj razini. Tako je u rujnu u odnosu na kolovoz industrijska proizvodnja porasla 3,3 posto, potaknuta rastom proizvodnje trajnih proizvoda za široku potrošnju (+15,0 posto), kapitalnih proizvoda (+8,2 posto) i netrajnih proizvoda za široku potrošnju (+6,3 posto).

U prvih devet mjeseci u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje industrijska je proizvodnja smanjena za 1,5 posto, čemu je najviše doprinio pad proizvodnje intermedijarnih proizvoda (-6,7 posto).

Iako je rast industrijske proizvodnje u rujnu dugo očekivana dobra vijest, posebno jer je uvelike temeljen na rastu proizvodnje kapitalnih dobara, o njenom oporavku još je rano govoriti, ističu analitičari RBA.

Do kraja godine oni očekuju blage stope rasta, jer je domaća potražnja, čiji je utjecaj ključan s obzirom da hrvatsko gospodarstvo nije izvozno orijentirano pa ne može osigurati stabilniji rast, još uvijek razmjerno slaba.