U vremenima u kojima inflacija jača iz mjeseca u mjesec, kad je Vlada zbog rasta cijena ograničila prodajnu cijenu benzina i dizela, kad s naslovnica vrište vijesti o nestašicama osnovnih potrepština na globalnoj razini, a pandemija koronavirusa još je daleko od kraja, vrijedi se zapitati što nam se to sprema u idućim mjesecima i godinama.

Jedan od najboljih sugovornika na tu temu ugledni je ekonomist Željko Lovrinčević, s kojim smo još u svibnju razgovarali o opasnosti koju nosi inflacija te konstatirali da bi se na nju trebalo početi navikavati. Krajem prosinca 2020. Lovrinčević je za tportal upozorio na ublaženu borbu Vlade protiv pandemije koronavirusa, koja će, točno je pretpostavio, dovesti do viška smrtnosti između 5000 i 6000 ljudi u ovoj godini.

Po pitanju inflacije, Lovrinčević je i dalje pesimist i misli da je ona u Hrvatskoj viša nego što je službeno iskazana te da će centralne banke ponovno zakasniti s podizanjem ključnih kamatnih stopa u borbi protiv rasta cijena.

Središnje banke u pravilu toleriraju više stope inflacije dok se inflacijska očekivanja ne počnu ukorjenjivati u društvu. To znači dok se više cijene ne počnu uključivati u ugovore u poslovnom sektoru ili dok oni koji primaju plaće iz državnih proračuna ne počnu intenzivno braniti svoju poziciju.

'Efekt poreza na dohodak u Hrvatskoj je oko šest posto, a zbog strukture uzoraka i potrošačkih preferencija inflacija bi kod nas mogla biti i viša od kompletnog poreza na dohodak. Imamo inflacijsko oporezivanje i to u prvim trenucima godi Ministarstvu financija jer širi poreznu osnovicu. No u drugom krugu svi oni koji primaju plaću iz proračuna, socijala i ostali počinju tražiti zaštitu od inflacije', kaže nam Lovrinčević.

U tom trenutku inflacijska očekivanja se ukorjenjuju, a kamatne stope globalno će porasti tek kad se inflacijska očekivanja ukorijene u nekoj od zemalja s globalno jakom valutom. Prva na potezu, smatra Lovrinčević, mogla bi biti Velika Britanija te tamošnja Bank of England.

No i središnje banke stjerane su u kut zbog ogromnih količina javnog duga, posebice ECB zbog visokog duga pojedinih članica. 'Do posljednjeg trenutka tolerirat će se što je viša moguća inflacija. Ekonomska povijest pokazuje da toleriranje takve inflacije vodi do još težih posljedica po zdravlje ekonomije. Bankari, kao i ovisnici, uvijek kažu - još samo ovaj put, ovaj put je drugačije. Ali praksa pokazuje da je uvijek isto i da središnje banke zakasne s takvim stvarima pa padnemo u stagflaciju i imamo izgubljeno desetljeće', tvrdi.

Pozicija ECB-a je takva da 'kasni za krivuljom' jer ga vode ljudi čije zemlje imaju najveće probleme s dugom - Italija, Španjolska, Francuska. Lovrinčević dodaje da su u pet vodećih europskih zemalja na vlasti socijalisti i da je izgledno to da će lijeva vlada voditi i Njemačku.

'U razdobljima tih vlada inflacija se dulje tolerira. Siguran sam da će ECB do zadnjeg trenutka ići s niskim kamatama i velikim otkupom vrijednosnih papira problematičnih država jer je takva politika. Pitanje je što će na to reći tržišta i hoće li slabjeti euro, što će dovesti do još veće inflacije. Europa ima i jako puno neprikazanog duga, poput programa otpornosti i oporavka koji još nije raspisan po državama.'

Naš sugovornik upozorava da posljednjih tjedana stalno slušamo o energetskoj krizi, lancima dobave i inflaciji dok su po njemu glavne teme koje će diktirati trendove koronavirus, jer se pokazao otpornijim nego što se to mislilo, te velika europska zelena tranzicija.

'Europska agenda o održivosti košta. Dio europskih građana neće si moći priuštiti rast cijena energenata, neće si moći priuštiti robe poput automobila, stanovanja i transporta, a to su robe koje su se dosad uzimale zdravo za gotovo. Zelena transformacija povećat će energetsko siromaštvo. U tom spletu okolnosti dio građana siromašnijih zemalja istočne Europe vrlo brzo će se okrenuti protiv zelenih politika. Energetika je ključna za inflaciju - ako idemo u zelenu tranziciju, onda će cijene energije dugoročno rasti', smatra Lovrinčević i nastavlja:

'Moramo biti svjesni toga da je Azija protrčala pokraj Europe i da je u njoj nastao srednji sloj od više milijardi ljudi koji si prvi put mogu priuštiti kvalitetnu hranu i automobile i ti će proizvodi dugoročno biti skuplji. Europa je zbog toga pred dramatičnim izazovima i morat će ili odustati od zelene tranzicije ili je bitno promijeniti jer s ovakvim ciljevima istok Europe ostat će blokiran. Građanima se ne može objasniti zašto bi odjednom dostupnost stanova, energije i transporta trebala biti manja. Neke zemlje to si mogu priuštiti, ali mi ovdje, još uz rastuće cijene hrane, bit ćemo u situaciji da ne možemo podizati standard građana. Nitko neće pristati na to da ne može imati automobil ili da skuplje plaća grijanje zbog nekakve takozvane zelene agende. Kina zagađuje, SAD najviše zagađuje, Južna Amerika zagađuje, Afrika zagađuje i što svijet dobiva zelenom transformacijom Europe ako svi dišemo isti zrak, u tome ne možemo uspjeti sami.'

'To što smo zamislili da je pandemija gotova, isto nije baš tako, što vidimo po brojevima zaraženih i mrtvih. Pučanstvo je pritisnuto zdravstvenom krizom i to bi na istoku Europe moglo stvoriti eksplozivnu smjesu koja će otići u smjeru što ga mnogi ne očekuju.

Što se konkretno tiče Hrvatske, Lovrinčević misli da će nas ovaj put pomaziti sreća, uz pretpostavku da budemo dovoljno pametni: 'Stojimo relativno dobro jer ćemo do početka rasta kamata zamijeniti kompletan dugoročan dug vrijednosnim papirima s niskim kamatama. Zamijenit ćemo oko 80 posto duga u razdoblju superniskih kamata pa neće biti pritiska na javne financije, a on će se pojavljivati s velikim odmakom ako usvojimo euro i ako dođe do velike krize eura zbog drugih prezaduženih zemalja.'

Pred nama su tri, četiri komotnije godine po pitanju javnog duga, ali veliki, realni problemi, poput ispuhivanja napuhanog balona na tržištu nekretnina, tek dolaze i to bi moglo dovesti do slabog gospodarskog rasta, što je daleko veći problem od kamata na javni dug.

'Ta ispuhivanja idu kroz bilance banaka i dovest će do gubitaka u financijskom sektoru. Sve u svemu, jaz između bogatih i siromašnih produbit će se. Svi s fiksnim primanjima loše prolaze u inflacijskom okruženju. Morat će se otvoriti i tema poreznih prihoda i vraćanja ogromnog duga u Europi. Britanci su već odustali od indeksiranja mirovina s plaćama i inflacijom, ostali su samo na indeksiranju s inflacijom. Hrvatska nema značajnog oporezivanja imovine i kapitala pa će se i kod nas širiti jaz i jačati osjećaj nepravde. Čeka to cijelu istočnu Europu, jer Zapad značajnije oporezuje kapital i imovinu', zaključuje naš sugovornik.