Dvodnevni summit inicijative koju su 2015. pokrenuli hrvatska predsjednica i njezin poljski kolega Andrzej Duda održava se u srijedu i četvrtak u Sloveniji. Forum okuplja dvanaest članica Europske unije u srednjoj i istočnoj Europi, između Jadranskog, Baltičkog i Crnog mora.

Dosad su održana tri sastanka na vrhu, u Dubrovniku 2016., u Varšavi 2017. i u Bukureštu 2018. Na ovogodišnji summit, po drugi put popraćen business forumom, stiglo je više od 600 predstavnika poslovnog svijeta iz 43 države.

Novost ove godine je da će se prvi put nakon foruma predati izvješće o napretku u ključnim projektima, rekla je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović ocijenivši kako se inicijativa 'nevjerojatno' razvila od 2015. kad je dočekana s puno skepticizma..

'Ono što je još iznimno je investicijski fond koji je pokrenut prošle godine potpisivanjem neobvezujućeg pisma namjere između banaka na našem prostoru. Danas to postaje pravi fond u kojem su zasad Poljska i Rumunjska, no pregovara se s europskim bankama za investicije i razvoj, kao i sa Svjetskom bankom, pa se očekuje da će i one sudjelovati, a potom i druge zemlje', rekla je nakon panela 'EU između Baltika, Jadrana i Crnog mora'.

U raspravi su sudjelovali i slovenski predsjednijk Borut Pahor, estonska predsjednica Kersti Kaljulaid, bugarski predsjednik Rumen Radev, ministar vanjskih poslova Mađarske Peter Szijjarto, poljski predsjednik Andrzej Duda, američki ministar energetike Rick Perry te predsjednik Češke Miloš Zeman koji je prvi put došao na summit.

Grabar-Kitarović je kao glavne hrvatske interese u sklopu inicijative navela prometnu infrastrukturu, digitalizaciju i LNG terminal na Krku koji, smatra, nije samo važan energetski, nego i strateški.

'Bitno je omogućiti da cijeli prostor srednje Europe nije ovisan o jednom izvoru energije i da diverzificiramo i povežemo cijeli prostor'. Za digitalizaciju je kazala da je 'rješenje mnogih problema u Hrvatskoj, uključujući iseljavanje'.

'Širokopojasni internet i njegovo uvođenje omogućili bi bolje i kvalitetnije školovanje, ali i to da možete živjeti ui Hrvatskoj, a raditi negdje drugdje'. To je posebice važno u udaljenijim i manjim mjestima popout otoka, ruralnih i planinskih područja, dodala je.

Duda je podsjetio kako od Tallina do rumunjske Constante putovanje danas traje tri dana, dok od Barcelone do Gotheburga treba samo jedan, što pokazuje velike razlike u povezanosti zapad-istok u odnosu na sjever-jug.

Radev je istaknuo kako je dobar pokazatelj da je Inicijativa na pravom putu sve veći interes koji ona dobiva u Bruxellesu, dok je estonska predsjednica upozorila da se u budućim projektima treba osigurati ne samo da su kompetitivni, nego i čisti, jer 'planet treba spašavanje'. Kao čelnica države poznate kao digitalne predvodnice, poručila je da je Tallinn spreman predvoditi digitalno povezivanje regije.

Češki predsjednik Zeman govorio je i povezivanju triju rijeka Odre, Dunava i Elbe, što je komplementarno inicijativi. Naglasio je kako to nije važno samo zbog vodenog prometa, nego i zbog opskrbe vodom, a Grabar-Kitarović je kasnije pozdravila njegov prijedlog u kontekstu luke u Vukovaru.

Szijjarto je još jednom ponovio kako će srednja Europa biti motor rasta Europske unije. 'Pokazali smo da manje dvoličnosti, dvostrukih standarada i političke korektnosti donose bolje rezultate', poručio je mađarski ministar vanjskih poslova.

Američki ministar energetike dao je podršku osnaživanju energetske unije, pa je poručio da SAD danas, kao vodeći proizvođač nafte i prirodnog plina, uvodi ravnotežu u svijet energetike i to može biti na korist 'prijatelja i saveznika'. 'Nećemo nikad koristiti energiju kao sredstvo političke prisile', rekao je referirajući se na Rusiju.

Sudionici su otkrili kako bi iduće godine inicijativi mogla priključiti i Ukrajina.

Summitu se u poslijepodnevnim satima prvi put pridružio predsjednik njemačke Frank-Walter Steinmeier, a u petak, kad se sele u Brdo kod Kranja, podršku inicijativi dat će predsjednik Europske komisije na odlasku Jean-Claude Juncker.