Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović sudjelovat će na sastanku na vrhu i poslovnom forumu Inicijative tri mora, a koji će se u srijedu i četvrtak 5. i 6. lipnja održati u Sloveniji. Riječ je o političkoj platformi koju su pokrenuli 2015. godine hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i poljski predsjednik Andrzej Duda te uključuje 12 članica Europske unije koje se nalaze između Baltičkog, Crnog i Jadranskog mora: Austriju, Bugarsku, Hrvatsku, Češku, Estoniju, Mađarsku, Latviju, Litvu, Poljsku, Rumunjsku, Slovačku i Sloveniju
'Drago mi je da Inicijativa tri mora izrasta u ono što je bila moja inicijalna ideja, a to je inicijativa za autentičnu, autohtonu srednju Europu naših 12 država koje su sve, izuzev Austrije, bile na drugoj strani željezne zavjese', kazala je predsjednica nedavno u Praškom dvorcu, prilikom službenog posjeta češkom predsjedniku Milošu Zemanu.
Kako službeno navode na Pantovčaku, cilj Inicijative je podržati regionalni dijalog i povezati zemlje na vertikali sjever - jug. Do sada su održana tri sastanka na vrhu: u Dubrovniku 2016., Varšavi 2017. i Bukureštu 2018. godine.
vezane vijesti
Poziv za sudjelovanje na ovogodišnjem sastanku upućen je predsjedniku Njemačke Frank-Walteru Steinmeieru, koji do sada nije sudjelovao na sastancima na vrhu na predsjedničkoj razini, te predsjedniku Europske komisije Jean-Claudeu Junckeru i visokom predstavniku SAD-a. Najveću svjetsku silu u Sloveniji će, kao i prošle godine, predstavljati ministar energetike Rick Perry.
Inicijativa je u početku imala mnogo kritičara te su je smatrali američkim trojanskim konjem u Europi. Tvrdilo se da SAD pomoću ove inicijative želi ostvariti dva cilja u Europi – razbiti jedinstvo Europske unije, kojoj je osobito nesklon aktualni američki predsjednik Donald Trump, ali i sagraditi svojevrstan sanitarni kordon prema Rusiji. Dojam je pojačalo i sudjelovanje američkog predsjednika na sastanku Inicijative 2017. godine u Varšavi.
Predsjednica je zbog percepcije da se radi o američkom projektu razdora često morala demantirati takve tvrdnje. 'Sada smo došli do toga da je uspješno odgovoreno na neka tumačenja da je riječ o protunjemačkoj i proturuskoj inicijativi, odnosno američkom trojanskom konju. Od starta smo naglašavali da ova inicijativa nije usmjerena ni protiv koga', rekla je na prošlogodišnjem samitu hrvatska predsjednica odgovarajući na takav upit.
No nakon sastanka u Bukureštu prošle godine - kada je posebni gost bio predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, a svoga predstavnika imala je i Njemačka, jedna od najskeptičnijih zemalja po pitanju Inicijative tri mora, u vidu ministra vanjskih poslova Heika Maasa - prebrođene su porođajne muke te je projekt dobio pravo javnosti u europskom političkom prostoru, prvenstveno zato što je ipak usklađen s agendom EU-a pa je odbačen argument da se radi o nečem usmjerenom na razbijanje Unije. Tome svjedoči i činjenica da je na ovogodišnji sastanak pozvan i njemački predsjednik.
Međutim, geopolitika i odnos prema Rusiji sasvim sigurno nisu u drugom planu kada se radi o ovoj inicijativi. Tako se 11 od 12 zemalja iz ove platforme nalazilo u bivšem istočnom bloku i više ili manje na vlastitom primjeru osjetile su što znači živjeti pod ruskom dominacijom pa se ideja o 'sanitarnom kordonu' prema Rusiji na prostoru između Istoka i Zapada i ne čini potpuno isključenom. SAD i dalje snažno stoji iza Inicijative, pa na samit u Sloveniju i ove godine dolazi ministar energetike Perry.
Uoči sastanka u Ljubljani The Hill, politički portal koji pozorno prati događanja u američkoj politici, piše da ova inicijativa jača europske integracije i slabi sposobnost Rusije da potkopa europske vlade, institucije, sigurnost i demokraciju. Dodaju i da je jedan od ključnih projekata onaj kojim se nastoji ostvariti infrastruktura ukapljenog prirodnog plina, s morskim terminalima u Poljskoj i Hrvatskoj te priključnim plinovodom. Dovršenje ovog projekta pomoći će smanjiti ovisnost o ruskom plinu, a prihodi od njega subvencioniraju rusku kampanju za podrivanje europske sigurnosti, smatraju u ovom mediju.
Osim geopolitičke dimenzije, Inicijativa ima i onu gospodarsku.
Predviđeno je da se na ovom sastanku vode razgovori o ulaganjima u gospodarstvo, prometnoj povezanosti, energetskoj infrastrukturi, zaštiti okoliša, istraživanju i razvoju te digitalnim komunikacijama. Želi se poboljšati povezanost unutar regije na području energetike, transportne infrastrukture te digitalnih komunikacija, kao i smanjiti jaz između zapadne i istočne Europe.
Dva velika infrastrukturna projekta vezana su uz Inicijativu: autocesta sjever-jug Via Carpathia, koja povezuje Klaipėdu u Litvi sa Solunom u Grčkoj, te izgradnja infrastrukture za ukapljeni prirodni plin, s morskim terminalima u Poljskoj i Hrvatskoj te priključnim plinovodom, kako je već spomenuto.
Drugi projekti su Baltičko-jadranski koridor, cesta Via Baltica, željeznički priključci Rail Baltica i željeznički teretni koridor.
Hrvatska predsjednica predstavila je u Bukureštu 11 hrvatskih projekata, od kojih je svakako financijski najzahtjevniji izgradnja Jadransko-jonskog plinovoda. Iz Hrvatske će u radu Inicijative sudjelovati i ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.
Inicijativa tri mora najznačajniji je vanjskopolitički projekt prvog mandata hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, kojim nastoji ispuniti svoje predizborno obećanje i prebaciti težište vanjske politike sa zapadnog Balkana na zemlje središnje i istočne Europe. Prema dosezima ove inicijative svakako će se vrednovati i uspješnost njezina mandata.
