Rast inozemnog duga se u odnosu na isto razdoblje prethodne godine ubrzao s 10,1 posto na 15,3 posto, navode analitičari središnje banke u najnovijem Biltenu HNB-a. Povećanje inozemnog duga u jedanaest mjeseci prošle godine bilježi se kod svih sektora, pri čemu je najveći prirast zabilježen kod ostalih domaćih sektora, uglavnom kod trgovačkih društava, za 3,3 milijarde eura.

Za razliku od istog razdoblja 2007. godine, zamjetno je povećan i inozemni dug sektora banaka, za 630 milijuna eura, te države, za 345 milijuna eura u prvih jedanaest mjeseci 2008. u u odnosu na kraj 2007. godine. Rast duga ostalih domaćih sektora (uglavnom trgovačkih društava) u prvih jedanaest mjeseci 2008., iako i dalje intenzivan, ublažen je u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (24,3 posto prema 36,8 posto).

Uz prirast od 3,3 milijarde eura ukupni je dug ostalih domaćih sektora na kraju studenoga lani dosegnuo 17 milijardi eura, a njegov se udio u ukupnom inozemnom dugu povećao sa 41,1 posto krajem 2007. na 44,4 posto koncem studenoga prošle godine. No, napominju analitičari HNB-a, za razliku od prethodnih mjeseci, u studenome je došlo do pada inozemnog duga ovog sektora (za oko 100 milijuna eura), što se može povezati s otežanom dostupnošću inozemnih izvora financiranja.

Inozemni dug poslovnih banaka na kraju studenoga lani iznosio je 9,5 milijardi eura, te je u usporedbi s krajem 2007. godine povećan za 7,1 posto ili za 630 milijuna eura. Udio vanjskog duga banaka u ukupnom inozemnom dugu Hrvatske smanjen je sa 26,8 posto krajem 2007. na 24,9 posto na kraju studenoga prošle godine.

Nakon smanjenja tijekom drugog i trećeg tromjesečja zahvaljujući dokapitalizacijama i pojačanom priljevu deviza u ljetnim mjesecima, u listopadu i studenome došlo je do pojačanog zaduživanja banaka u inozemstvu. U studenom je tako inozemni dug banaka povećan za 694 milijuna eura. Taj je porast duga, pojašnjavaju analitičari HNB-a, bio potaknut naglim povlačenjem depozita stanovništva, koje su banke nadomjestile povećanjem inozemnih obveza prema svojim većinskim stranim vlasnicima, i to posebice s osnove gotovine i depozita te kratkoročnih kredita.

Inozemni dug sektora države pak na kraju studenoga 2008. iznosio je 7,1 milijardu eura, što je za 345 milijuna eura više nego na kraju 2007. Taj je rast posljedica pojačanoga inozemnog zaduživanja republičkih fondova, posebice HAC-a i HBOR-a, kojem je u lipnju odobren sindicirani kredit u iznosu od 230 milijuna eura. Istodobno je središnja država smanjila svoje inozemne obveze, i to otplatom samurajskih obveznica u lipnju i redovitom otplatom obveza prema Londonskom i Pariškom klubu. Udio inozemnog duga države smanjen je 20,2 posto krajem 2007. na 18,4 posto krajem studenoga lani.

Inozemni dug s osnove izravnih ulaganja u prvih je jedanaest mjeseci 2008. povećan za 791 milijun eura ili za 20,2 posto. Udio vanjskog duga s osnove izravnih ulaganja u ukupnom hrvatskom bruto inozemnom dugu krajem studenoga iznosio je 12,3 posto.