Bruto inozemni dug Hrvatske na kraju rujna 2021. godine iznosio je 44,1 milijardu eura, što čini udjel od 79,4 posto u bruto domaćem proizvodu (BDP), objavila je u petak Hrvatska narodna banka (HNB)
"Omjer stanja bruto inozemnog duga i BDP-a poboljšao se s 84,5 posto na kraju lipnja 2021. na 79,4 posto na kraju rujna 2021. zbog blagog smanjenja dužničkih obveza domaćih sektora i rasta nominalnog BDP-a", ističu analitičari središnje banke u komentaru.
vezane vijesti
-
![Gospodarstvo u 2021.: Oporavak BDP-a, rast rejtinga, ali i udarac inflacije obilježili godinu, a top događaj u privatnom sektoru maslo je Mate Rimca]()
Gospodarstvo u 2021.: Oporavak BDP-a, rast rejtinga, ali i udarac inflacije obilježili godinu, a top događaj u privatnom sektoru maslo je Mate Rimca
-
![Veliki intervju s guvernerom HNB-a: Što misli o kriptovalutama, trgovini dionicama na mobitelima i 'crnom labudu' koji bi mogao odgoditi uvođenje eura]()
Veliki intervju s guvernerom HNB-a: Što misli o kriptovalutama, trgovini dionicama na mobitelima i 'crnom labudu' koji bi mogao odgoditi uvođenje eura
-
![Krajem srpnja bruto inozemni dug 44 milijarde eura]()
Krajem srpnja bruto inozemni dug 44 milijarde eura
Po podatcima koje iznose, bruto inozemni dug je krajem rujna ove godine bio za 200 milijuna eura manji nego krajem lipnja, zahvaljujući smanjenju duga svih domaćih sektora osim središnje banke.
Svoj su dug najviše smanjili ostali domaći sektori, uključujući obveze prema vlasnički povezanim vjerovnicima (za 700 milijuna eura), potom kreditne institucije (za 500 milijuna eura) i država (za 200 milijuna eura). Istodobno se dug središnje banke povećao (za 1,2 milijarde eura), a riječ je o povećanju na osnovi sredstava dodijeljenih na osnovi posebnih prava vučenja Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF-a) te porasta obujma repo poslova, objašnjava se u priopćenju HNB-a.
Po podatcima iz tablica HNB-a, bruto inozemni dug je na mjesečnoj razini, u odnosu na kolovoz ove godine, smanjen za 967 milijuna eura ili 2,14 posto.
No, u odnosu na godinu ranije, odnosno na rujan 2020. godine, bruto inozemni dug porastao je za 3,1 milijardu eura ili za 7,5 posto.
Od početka godine, pak, taj dug je veći za nešto više od 4 milijarde kuna ili 10 posto, a njegov rast rezultat je povećanja duga svih domaćih sektora, osim drugih monetarnih institucija, to jest banaka, koje su svoj dug smanjile za 402 milijuna eura.
Tako je inozemni dug opće države krajem rujna iznosio 15,4 milijarde eura, što je za 1,46 milijarde više nego krajem prošle godine.
Istodobno, dug središnje banke dosegnuo je 3,29 milijardi kuna, što je za 2,4 milijarde više nego krajem prošle godine, a na što je utjecao već spomenuti rasta posebnih prava vučenja i repo poslova.
Inozemni dug ostalih domaćih sektora, uključujući obveze prema vlasnički povezanim vjerovnicima, porastao je za 97 milijuna eura, na 12,78 milijardi.
Po podatcima HNB-a, inozemni dug drugih monetarnih institucija je krajem rujna iznosio 3,74 milijarde eura te je bio za 402 milijuna manji nego krajem 2020. godine.
