Gospodarski oporavak nakon pandemijskog pada

U odnosu na 2020. godinu koju je obilježila borba protiv pandemije koronavirusa, a u Hrvatskoj i potresi u Zagrebu i na Baniji, hrvatsko gospodarstvo ove godine je raslo po visokim stopama.

U 2020. godini gospodarstvo je palo po rekordnoj stopi od osam posto. Dotadašnji rekord bio je 7,3 posto zabilježen na početku globalne financijske krize 2009. godine. Pad jer bio izravna posljedica pandemije koronavirusa, no analitičari su već u veljači, po objavi podataka o BDP-u u 2020. godini, isticali očekivanja o dubljoj, ali kraćoj recesiji. Anketa Hine među analitičarima provedena u veljači, pokazala je da bi u prosjeku gospodarstvo u 2021. moglo porasti 4,4 posto.

Kasniji podaci pokazali su da ta procjena nije bila osobito smjela - već u svibnju podaci Državnog zavoda za statistiku pokazali su da je hrvatsko gospodarstvo u prvom tromjesečju ove godine palo 0,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je bio najmanji pad od početka koronakrize te naznaka i pokazatelj da je na putu oporavka.

Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u prvom tromjesečju porastao 5,8 posto na kvartalnoj razini, dok je na godišnjoj skliznuo 0,9 posto. Tako je u odnosu na prosjek Europske unije hrvatsko gospodarstvo ostvarilo bolje rezultate. Naime, prema podacima Eurostata, sezonski prilagođeni BDP EU-a pao je u prvom tromjesečju 1,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je u odnosu na prethodni kvartal skliznuo 0,4 posto.

Tri mjeseca kasnije, krajem kolovoza, službeni podaci pokazali su prvi rast nakon četiri kvartala pada i to po rekordnoj međugodišnjoj stopi od 16,1 posto, što je bio i najveći rast od 1996. godine, od kada Državni zavod za statistiku prati te podatke. Rekordni rast pripisan je daljnjem oporavku od koronakrize, ali i niskoj lanjskoj bazi. Dotadašnji rekordni rast BDP-a od 7,2 posto ostvaren je u drugom tromjesečju 1997. godine.

Podaci s kraja studenoga pokazali su da je, zahvaljujući ponajviše rastu potrošnje, izvoza i investicija, hrvatsko gospodarstvo poraslo u trećem tromjesečju 15,8 posto na godišnjoj razini, što je drugi kvartal zaredom kako se čvrsto oporavljalo od koronakrize.

Bio je to drugi najveći skok gospodarstva, nakon rekordnog rasta od 16,5 posto u prethodnom kvartalu. Snažan skok analitičari su iznova pripisali niskoj bazi, budući da je u trećem tromjesečju prošle godine BDP na godišnjoj razini pao oko 10 posto.

Snažan rast BDP-a u drugom i trećem tromjesečju pridonio je i korekcijama procjena gospodarskog rasta u cijeloj godini. Tako je Vlada krajem listopada, prilikom predstavljanja rebalansa ovogodišnjeg proračuna i prijedloga proračuna za iduću godinu, izišla s projekcijom rasta BDP-a za devet posto u ovoj godini, sredinom studenoga je Europska komisija povećala svoju procjenu rasta na 8,1 posto, a agencija Fitch na 8,9 posto. Sredinom prosinca s najnovijim su prognozama izišli i glavni ekonomisti četiri najveće hrvatske banke, koji su procjenu gospodarskog rasta u ovoj godini podigli na 9,5 posto, dok je Hrvatska narodna banka izišla s procjenom rasta za 10,8 posto.

Domaće i međunarodne institucije očekuju nastavak rasta hrvatskog gospodarstva i u idućoj godini, a te se procjene najčešće u rasponu od 4,1 do 4,5 posto.

Kreditni rejting najbolji u povijesti

Događaj koji je odjeknuo u gospodarskim i političkim krugovima i čije se pozitivne posljedice očekuju u idućem razdoblju zbio se 13. studenoga kada je agencija Fitch podigla kreditni rejting Hrvatske za jednu razinu, iz 'BBB-' na 'BBB', uz pozitivne izglede, ističući napredak u pripremama za članstvo u eurozoni i snažan oporavak hrvatskog gospodarstva od pandemijske krize. To je najbolji kreditni rejting u povijesti Republike Hrvatske.

Fitch je procijenio da će Hrvatska unatoč pandemijskom šoku biti u poziciji da postane članicom eurozone u zacrtanom roku tj. u siječnju 2023. godine, otprilike godinu dana prije no što su u agenciji prognozirali. Tu procjenu Fitch je obrazložio "značajnim napretkom" u ispunjavanju kriterija konvergentnosti i strukturnih reformi i političkom podrškom na široj razini eurozone. Usvajanje eura poduprijet će rejtingu, tumače u agenciji, jer će Hrvatskoj osigurati "status rezervne valute", smanjiti transakcijske troškove i ograničiti tečajni rizik za kompanije i kućanstva.

Odmah po Fitchovoj objavi, premijer Andrej Plenković je ustvrdio da je izvjestan ulazak Hrvatske u eurozonu 2023. godine signal i poruka investicijskoj javnosti o ispravnosti smjera Vladine ekonomske i fiskalne politike, a ulazak u europodručlje zonu označio je "ključem i sidrom" ekonomskog smjera Hrvatske u budućnosti.

Ministar financija Zdravko Marić istaknuo je pak da je kreditni rejting važan za cijenu zaduživanja za državu, poduzetnike i građane, jer njegovo dizanje spušta premiju rizika, što povoljno utječe na cijenu kapitala.

Rast inflacije

Godinu na odlasku obilježile su i, u početku umjerene, a potom i više stope inflacije, posebno s jeseni, kada je počela osjetnija poskupljenja koja su građani počeli osjećati. Zadnja negativna stopa zabilježena je u siječnju, do srpnja je međugodišnja stopa bila ispod tri posto, a u kolovozu prvi puta iznad te vrijednosti i iznosila je 3,1 posto. U rujnu je za stopa iznosila 3,3, listopadu 3,8 i studenom već prilično visokih 4,8 posto.

Stopa iz studenoga najviša je od veljače 2013. godine, a analitičari procjenjuju da bi u prosincu mogla premašiti pet posto.

Iako se ovakva kretanja čine relativno umjerena u usporedbi s drugim zemljama srednje i istočne Europe, činjenica je da je inflacija dosegla najvišu razinu u gotovo devet godina.

Najviše godišnje stope inflacije u EU u studenome imale su Litva - 9,3 posto, Estonija 8,6 posto i Mađarska 7,5 posto, dok je najniža stopa inflacije zabilježena na Malti, od 2,4 posto te Portugalu od 2,6 posto.

Najviši rast cijena u Hrvatskoj zabilježen je u kategoriji prijevoza, 12,9 posto, a taj rast uvelike je generiran rastom cijena goriva, za 26,6 posto godišnje, pokazuju podaci iz studenoga.

U razdoblju od siječnja do studenog prosječna godišnja stopa inflacije dosegnula je 2,3 posto. Za otprilike polovicu ovogodišnjeg rasta inflacije zaslužne su cijene energije, a tu je i proljetno povećanje trošarina na duhan i alkoholna pića. Probuđena inflacija hrane za sada doprinosi prosječnom rastu cijena s 13,3 posto.

Službena politika navodi da je inflacija većinom uvezena, prvenstveno zbog globalnog rasta cijena goriva te ističe da je da je Hrvatska još uvijek ispod prosjeka Europske unije kada je riječ o inflacijskim stopama. Po podacima Eurostata, naime, inflacija u EU-u u studenome na godišnjoj razini dosegnula 5,2 posto, a u eurozoni 4,9 posto.

Neki pak upozoravaju i podsjećaju na maastriški kriterij za ulazak u eurozonu prema kojem inflacija ne smije biti veća od 1,5 postotnih poena prosječne stope za tri zemlje EU s najnižom inflacijom u godini koja prethodi preispitivanju stanja u zemlji članici kandidatkinji za europsku monetarnu uniju.

Prema Vladinim projekcijama, stopa inflacije za cijelu 2021., ali i za iduću godinu, trebala bi iznositi 2,5 posto.

Turizam iznova povukao

Turizam se i ove godine potvrdio kao perjanica hrvatskog gospodarstva i sektor o kojemu puno toga ovisi. Glavna turistička sezona se - u pandemijskim okolnostima - može ocijeniti uspješnom, čemu svjedoče financijski i fizički pokazatelji.

Kada se gleda rezultat na godišnjoj razini, do 20. prosinca je ostvareno oko 77 posto ukupnog turističkog prometa iz pretpandemijska, rekordne 2019. godine, a najbolji rezultat u odnosu na 2019. zabilježen je u rujnu, kada je s 12,1 milijuna noćenja dostignuta razina od 94 posto iz rujna 2019.

U turizmu i ugostiteljstvu je do 20. prosinca ostvareno 85 posto ukupne vrijednosti fiskaliziranih računa iz cijele 2019. godine.

Tijekom prvih deset mjeseci ove godine u Hrvatskoj je u komercijalnom smještaju boravilo 2,3 milijuna turista, 80 posto više u odnosu na isto razdoblje 2020. godine, a noćenja je bilo 71 posto više. Kada se ti podaci usporede sa 2019., ostvareno je 65,5 posto dolazaka i 77 posto noćenja turista iz 2019. godine.

Rimac preuzeo Bugatti

Gospodarski događaj godine u privatnom korporacijskom sektoru je Rimčevo preuzimanje Bugattija. Mnogi ocjenjuju da je to Rimčev posao života. Dogodilo se to početkom srpnja, kada su Rimac Automobili objavili da su udružili snage s brandom Bugatti Automobiles te stvorili novi automobilsku i tehnološku kompaniju - Bugatti Rimac.

Rimac Automobili postali su Rimac grupa, koja je poslala većinski vlasnik nove kompanije s 55 posto udjela, dok je Mate Rimac izvršni direktor te nove kompanije. Porsche je zadržao postojećih 24 posto dioničkog udjela u Rimac grupi te je stekao 45 posto udjela u novoj kompaniji Bugatti Rimac.

Rimac grupa, pak, razdvojila se na dva odvojena poslovanja - poslovanje s novim hiper automobilima i Rimac Technology, koji će se baviti razvojem, proizvodnjom i opskrbom baterijskim sustavima, pogonima i ostalim EV komponentama. Rimac Technology zamišljen je kao neovisna tvrtka koja surađuje s mnogim svjetskim proizvođačima automobila.

Nacionalni program oporavka i otpornosti

Kao i prošlih, i tijekom 2021. godine puno se pričalo o potrebi provođenja reformi. Vlada je opis 77 reformi i 152 ulaganja sažela u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (NPOO) vrijedan 49 milijardi kuna. Taj program je krajem srpnja usvojilo i Vijeće Europske unije.

Dokument sadrži opis 77 reformi i 152 ulaganja u koja će ta sredstva biti usmjerena. Za oporavak je namijenjeno 66 posto odnosno 32,15 mlrd. kuna, a za otpornost 34 posto tj. 16,5 milijardi.

Vlada ocjenjuje da je riječ o ključnom dokumentu koji će nam omogućiti da u idućih pet godina iskoristimo više od 47 milijardi kuna za strukturne reforme i ulaganja koja će pridonijeti našem gospodarskom oporavku i učiniti nas otpornijim na buduće krize.

Krajem rujna Europska komisija Hrvatskoj je isplatila predujam od 818,4 milijuna eura odnosno 6,14 milijardi kuna, što predstavlja najvišu pojedinačnu uplata EU sredstava u državni proračun od kad je Hrvatska članica Europske unije. To je 13 posto ukupne omotnice iz NPOO-a.

Tko će dobiti ta sredstva ovisit će o natječajima i ispunjenju kriterija za dobivanje novca, rekao je ministar financija Zdravko Marić.

Spajanje Pelješkog mosta

Veliki infrastrukturi projekt koji je znatno uznapredovao ove godine je Pelješki most. Rasponska konstrukcija dovršena je 28. srpnja čime je potpuno spojen i proteže se od Komarne na kopnenoj strani, do Brijeste na Pelješcu.

Bio je to veliki društveni događaj tijekom kojega su posljednji konstrukcijski element postavili premijer Andrej Plenković i suradnici. Spajanje su pratili brojni građani s kopna te mnoštva brodica, barki i drugih plovila.

Očekuje se da će most zajedno s pristupnim cestama biti otvoren za promet u lipnju 2022. godine, prije početka glavne turističke sezone.

Početak rada LNG terminala

LNG tanker "Tristar Ruby" sa 143.000 prostornih metara ukapljenog prirodnog plina, doplovio je 1. siječnja ove godine do plutajućeg LNG terminala u Omišlju, čime je počeo komercijalni rad tog terminala, nakon jednomjesečnog probnog rada. Time je okončana dugogodišnja saga pokretanja LNG terminala, za koji je više puta dokazan njegov komercijalni i energetski rezon, ali i koji je nailazio na otpore iz političkih i ekoloških krugova.

Svi kapaciteti terminala zakupljeni su za tri godine, potom do 2027. godine 80 posto, a u sljedećim godinama, zaključno s 2035., oko polovice kapaciteta.

Povrat investicije očekuje se već kod zakupa 0,52 milijardi prostornih metara prirodnog plina na godinu, a godišnji operativni troškovi terminala procjenjuju se na 13 milijuna eura.