Hrvatska je konačno na korak do najvišeg investicijskog rejtinga i mora ostati atraktivna za ulaganja. To je posebno važno u ovom trenutku kad po gospodarskim performansama nadmašujemo ostatak EU i eurozone, za što je važna predvidiva porezna politika, a ne eksperimenti koje provodi Italija uvođenjem na poreza na ekstra dobit banaka koji se pretvorio u simbolični populistički alat, kaže u intervjuu za tportal Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka
ECB je podigao kamate na četiri posto i signalizirao će tu neko vrijeme i ostati. Mogu li se naši građani nadati sličnim kamatama na svoje depozite?
Ekonomska situacija u europodručju je još uvijek veoma neizvjesna, ali izvjesno je da je ciklus brzog rasta kamatnih stopa završen te da ulazimo u razdoblje stabilnijih kamatnih stopa na tržištu novca. U Hrvatskoj bilježimo pritisak na rast kamatnih stopa s vremenskom odgodom koji je blaži nego u većini drugih zemalja europodručja. Prema podacima HNB-a za rujan može se primijetiti da je prosječna kamatna stopa na sve oročene depozite kućanstava na godišnjoj razini rasla za oko jedan postotni bod. Iz toga je očito da je sada na tržištu na djelu trend pritiska na rast kamatnih stopa, no koliko će on trajati, koliko će jak biti i gdje će kamatne stope na kraju završiti, doista ne možemo prognozirati.
Trebaju li građani strahovati od rasta kamata na kredite, posebice stambene? Čeka li nas 'kreditna kriza'?
Kada govorimo o sektoru stanovništva u Hrvatskoj važno je reći da je većina novodobrenih kredita u proteklom razdoblju odobravana uz fiksne kamatne stope tako da u tom dijelu ne postoji mogućnost rasta kamatnih stopa. Dvije trećine ranije odobrenih stambenih kredita vezano je uz fiksnu ili kombiniranu kamatnu stopu. Osim toga, od trećine korisnika stambenih kredita s promjenjivom kamatnom stopom velika većina, odnosno njih oko 75 posto, ima ugovoren NRS koji je povezan s kamatnim stopama na depozite, ali reagira s vremenskim odmakom te postepeno i blaže. Dodatno, zakonska regulacija propisuje gornje granice kamatnih stopa i pravila po kojima se periodično te granice usklađuju, pa je mogućnost porasta kamatnih stopa na kredite kućanstvima u kratkom roku ograničena, tj. zakonske odredbe štite kućanstva od naglih promjena kamatnih stopa.
vezane vijesti
Kako komentirate projekte narodnih obveznica i trezoraca, je li to iskorak u pravom smjeru?
Snažno podržavamo sve kvalitetne inicijative Vlade pa tako i ovu, prvenstveno iz razloga što smatramo da se na taj način građane aktivno uključuje na financijska tržišta čime se samo tržište ojačava, a istovremeno se i doprinosi razini financijske pismenosti. Poznato je da su banke snažno poduprle prvo izdanje državnih obveznica te doprinijele njezinom uspjehu omogućavanjem plasmana obveznica kroz bankarsku maloprodajnu mrežu. Smatram da su banke odradile odličan posao u kratkom roku te da su se zbog široke mreže poslovnica banaka diljem Hrvatske mnogobrojni građani imali priliku upoznati s vrstom ulaganja koja je bila tada po prvi puta viđena u Hrvatskoj.
Kakve su rezultate naše banke ostvarile lani, kakvi su oni u usporedbi s EU konkurencijom?
Rezultati banaka su u ovoj godini dobri i dobit je značajnije porasla, ali prije svega važno je reći da ta dobit ne proizlazi iz kamatnih prihoda u odnosu s građanima, štoviše kada pogledamo podatke možemo primijetiti da je došlo do većeg povećanja kamatnih rashoda u odnosu na prihode u sektoru stanovništva. Monetarna politika koju provodi Europska središnja banka i na koju poslovne banke nemaju utjecaja osiguravaju bankama s viškovima likvidnosti veće kamatne prihode. U Hrvatskoj smo imali specifičnu situaciju da je u doba najsnažnijeg podizanja kamatnih stopa ECB-a došlo i do uvođenja eura koje je pojačalo likvidnost našeg bankarskog sustava. Osim toga, rast dobiti treba sagledavati u kontekstu gospodarskog rasta u Hrvatskoj koji je među najvišima u EU i koji utječe na profitabilnost svih sektora nacionalnog gospodarstva. U drugim državama Europske unije u bankarskom sektoru je slična situacija jer povećane kamatne stope Europske središnje banke osiguravaju bankama s viškovima likvidnosti veće kamatne prihode. Međutim, ovo je prolazna faza i takve rezultate ne treba očekivati dugoročno te ovaj povoljan trenutak treba iskoristiti u cilju daljnjeg osnaživanja cjelokupnog bankarskog sustava, a kako bi banke bile još otpornije na potencijalne izazove u budućnosti.
Kako komentirate mogućnost uvođenja poreza na ekstra dobit banaka? Što bi to značilo za sektor?
Banke u Hrvatskoj su tijekom ove godine već bile obuhvaćene porezom na tzv. izvanrednu dobit koji je tada bio najavljen kao jednokratna mjera. Prije nekoliko mjeseci Vlada Italije je predložila dodatno oporezivanje dobiti banaka, ali se implementacija takvog poreza pokazala vrlo kompliciranom pa je talijanska Vlada uvela i limit na takav porez: iznos ne smije prijeći tisućiti dio vrijednosti aktive pojedine banke, čime je takav porez postao tek simboličan populistički alat. Teško je prognozirati što će i hoće li biti nešto slično u budućnosti u Hrvatskoj, za sada to nije najavljeno i ne očekujemo dodatna porezna opterećenja. Ulazak u eurozonu i schengenski prostor rezultat je kvalitetnih strateških politika koji je utjecao na poboljšanje investicijskog kreditnog rejtinga Hrvatske. Sada smo na korak do prelaska u najvišu razinu investicijskog rejtinga i veoma je važno da je Hrvatska međunarodno atraktivna za ulaganja, kako bismo osigurali rast gospodarstva i životnog standarda. Preduvjet za to je, među ostalim, stabilna i predvidljiva porezna politika.
Kakva su vaša makroekonomska očekivanja za 2024., jesmo li na pravom putu?
Uspješnost hrvatskog gospodarstva u 2023. bila je vrlo dobra u usporedbi s većinom ostalih članica EU-a. Očekivanja gospodarskog rasta trenutačno su između 2,1 posto i 2,8 posto , što je znatno iznad prosjeka EU-a, uz nastavak pada stope inflacije i nezaposlenosti. Hrvatska je uspješno izbjegla sve recesijske prijetnje vezane uz cijene energenata i opće inflacijske šokove, koji su se uvelike dogodili zbog uvođenja eura i pristupanja schengenskom području, ali i zbog uspješnog korištenja EU fondova koji su mobilizirani iz različitih izvora. U svemu tome banke su doprinijele otpornosti i rastu Hrvatske jer je rast aktivnih i pasivnih kamatnih stopa bio sporiji i blaži u odnosu na druge države, a to je omogućilo kontinuirani gospodarski rast temeljen na osobnoj potrošnji i ulaganjima. Nakon izazovne 2023., pred nama je još izazovnija 2024. Očekujemo da će se smanjenje izvoza nastaviti jer odražava slab rast proizvodnje ili čak ciklički pad u glavnim trgovinskim partnerima Hrvatske, predvođenih Njemačkom. Općenito, utjecaj na gospodarske aktivnosti u 2024. ovisit će o otpornosti srednjoeuropskih gospodarstava, odnosno njihovoj sposobnosti da izbjegnu recesiju ili se oporave od kratkoročne recesije koja se trenutno najjače osjeća u Mađarskoj, Austriji i Njemačkoj.
