Od 2. listopada najviše će porasti kamate u Hrvatskoj poštanskoj banci, i to na tri posto za rok od jedne godine. Istoga dana i Raiffeisen banka (RBA) povećat će kamatu na dva posto za štednju oročenu na dvije godine.

U PBZ-u su već i prije razgovora u Vladi, u kolovozu, povećali kamatu na štednju na 1,7 posto za rok od jedne godine, no pratit će, kažu, daljnja kretanja na tržištu i prilagođavati kamate. Erste je još u svibnju povećala kamatne stope na 1,5 posto na rok od tri godine, no kažu, u intenzivnim su analizama dodatnih povećanja kamata, piše HRT.

Zaba i OTP banka još uvijek na 0,02 posto

U Zagrebačkoj banci, kažu, rade na postupnom povećavanju kamatnih stopa na depozite građana u nadolazećem razdoblju. Dotad im je najviša kamata 0,02 posto za sve rokove oročenja. I u OTP banci sličan odgovor – još analiziraju sve opcije i u skorom vremenu će donijeti odluke. Do tada je i kod njih najviša kamata na štednju 0,02 posto.

HPB je trenutačno na prvom mjestu po visini kamata na štednju građana. Većinsko državno vlasništvo te banke, zasigurno je ubrzalo odluku o podizanju kamata na tri posto, no ne skrivaju ni želju za privlačenjem novih klijenata na tržištu, piše HRT.

HPB želi privući nove klijente

Cilj im je – umjesto šesta, postati peta po veličini hrvatska banka. I najava Ministarstva financija o skorom izdanju trezorskih zapisa građanima, kaže predsjednik Uprave HPB-a Marko Badurina – podgrijala je konkurenciju.

Ministarstvo financija, nakon uspješnog izdanja narodnih obveznica, nastavlja s prodajom državnog duga građanima. Izdat će trezorski zapis, vrijednosni papir s rokom dospijeća do godinu dana. Kamate bi, očekuje se, mogle biti veće od 3,2 posto, koliko je Ministarstvo ponudilo bankama na posljednjoj aukciji trezorskih zapisa u kolovozu.

Dio dogovora s bankama, kaže premijer Andrej Plenković, odnosi se i na kamate na kredite građana. Banke su jasno rekle, dodaje – da barem godinu dana neće dizati kamate na gotovinske kredite ili na stambene kredite.

Godinu dana bez dizanja kamata na kredite

Dvije trećine građana sa stambenim kreditima ima fisknu ili kombiniranu kamatnu stopu, i na njih povećanje kamatne stope neće imati nikakav utjecaj, kažu u Udruzi banaka. I među onima s promjenjivim kamatama, dvije trećine je pak vezano za Nacionalnu referentnu stopu, koja će rasti iznimno blago i sporo.

No dugoročnija prognoza kretanja kamatnih stopa, i onih na kredite i onih na štednju, ovisit će ponajviše o daljnjoj politici Europske središnje banke, koja se kamatnom stopom bori protiv inflacije.