Parole Donalda Trumpa iz njegove predsjedničke kampanje da će, nakon desetljeća tijekom kojih su američke kompanije otvarale tvornice u zemljama s jeftinom radnom snagom, u Ameriku vratiti radna mjesta još su tada, koliko god bile bombastične i popularne, bile istovremeno potpuno promašene. Nakon vrhunca krize početkom desetljeća nezaposlenost je u Sjedinjenim Američkim Državama tijekom većine obaju mandata Baracka Obame ionako bila u konstantnom padu i nije predstavljala nikakav poseban problem za ekonomiju.

Trump je svejedno i tijekom kampanje i nakon što je zasjeo u predsjedničku fotelju nastavio koristiti prilike kako bi kudio korporacije koje su najavljivale otvaranje tvornica u inozemstvu i hvalio one koje su od toga odustajale u korist novih proizvodnih pogona u SAD-u. Jedna od takvih, po mnogočemu posebna, prilika bila je i najava kompanije Foxconn da će otvoriti novu tvornicu u saveznoj državi Wisconsin.

Odluka je bila specifična po tome što se radilo o istočnoazijskoj kompaniji koja otvara pogon u SAD-u, suprotno dugogodišnjoj praksi američkih korporacija koje su angažirale pogone u istočnoj Aziji. S najavljenih 13 tisuća radnih mjesta i 10 milijardi dolara vrijednom investicijom, Foxconnova odluka bila je vrlo značajan simbol toga koliko se globalna ekonomija promijenila u posljednjih nekoliko desetljeća.

Iako ne baš toliko poznato ime među potrošačima, Foxconn je vjerojatno najveći proizvođač elektronike u svijetu. Više od 800 tisuća zaposlenih proizvodi robu za niz poznatih svjetskih brendova, pa tamo nastaju proizvodi koje prodaju Apple, Sony, Microsoft, Nintendo i brojni drugi poznati brendovi potrošačke elektronike.

Kompanija, čije je sjedište na Tajvanu, poznata je i po ogromnim tehnološkim parkovima u kojima žive i rade tisuće i tisuće ljudi, a jedna od najzloglasnijih kontroverzi vezana uz nju bila je serija samoubojstava radnika nezadovoljnih uvjetima rada i života prije desetak godina. Na vanjske zidove dijela svojih tvornica u Kini Foxconn je tada dao instalirati zaštitne mreže kako bi spriječio suicide.

Prema objavi iz Bijele kuće, pregovore sa šefovima Foxconna o investiciji u SAD-u koordinirao je i vodio Trumpov zet i savjetnik Jared Kushner, a vlasti države Wisconsin bile su toliko velikodušne u svojoj želji da se upravo kod njih izgradi nova tvornica da je i prije potpisivanja ugovora bilo kritika da se radi o velikom promašaju koji će tu državu skupo stajati. Kako sada stvari stoje, zla predviđanja bi se mogla obistiniti.

Sam sporazum između Foxconna i države Wisconsin potpisan je prošle jeseni, a od onda su rješavana pitanja otkupa zemljišta i već u lipnju ove godine na prigodnoj svečanosti postavljen je kamen temeljac. Prema sporazumu, Foxconn će u idućih nekoliko godina od države Wisconsin dobiti više od 4,5 milijardi dolara raznih subvencija, što je najviši iznos subvencija namijenjen jednoj inozemnoj kompaniji u američkoj povijesti. Kako su industrijske kompanije u Wisconsinu već oslobođene plaćanja poreza, taj novac će stići izravno iz džepova poreznih obveznika.

Nadalje, kompaniji je odobreno izuzeće od poštivanja dijela regulative kojom se štiti okoliš, a dobila je i specijalan status u pravosudnom sustavu. Proširenje obližnje cestovne mreže za potrebe nove tvornice također plaćaju tamošnji porezni obveznici, a dodatni zaokret stigao je nedavno, kad je objavljeno da je izmijenjen tip tvornice koja će se graditi i ona je promijenjena u visokoautomatizirani pogon u kojem će devedeset posto zaposlenih biti visokoškolovani inženjeri, dizajneri, programeri i slične profesije. Od nekad najavljenih 13 tisuća radnih mjesta, sada se šuška o njih tek 3000 iako Foxconn i dalje tvrdi da će ispuniti sva obećanja o investiciji koja je dao.

Terry Gou, predsjednik Foxconna, već je ranije najavljivao da u idućih pet do deset godina namjerava 80 posto globalne radne snage u svojim tvornicama zamijeniti robotima i automatizacijom. Kako će takva sudbina vrlo vjerojatno zadesiti i planiranu tvornicu u SAD-u, poslova na tvorničkim linijama – upravo onih kojima su se većinom nadali stanovnici Wisconsina – gotovo i neće biti jer će one biti automatizirane.

Dodatna bizarnost u cijeloj situaciji isplivala je na površinu ovih dana, kad je The Wall Street Journal objavio da Foxconn u svoje pogone namjerava dovesti radnike iz – Kine. Niska nezaposlenost u američkoj ekonomiji znači da do kvalitetnog obrazovanog kadra nije lako doći i, prema informacijama američkih medija, Foxconn već interno pokušava nagovoriti kineske inženjere na selidbu na američki Srednji zapad, no kako se ne radi o atraktivnoj regiji, odaziv je slab.

Foxconn je lani ostvario gotovo 160 milijardi dolara prihoda, a u daljnjem rastu svakako će mu pomoći povoljni uvjeti koje je dogovorio za svoju novu lokaciju u SAD-u. Mada je najavljeno da će u izgradnju tvornice biti investirano ukupno 10 milijardi dolara te da će 13 tisuća zaposlenih u prosjeku imati godišnju plaću višu od 50 tisuća dolara, konačni financijski efekti će ovisiti o tome koliko će na kraju biti zaposlenih u samoj tvornici. Izračuni pojedinih nezavisnih analitičkih kuća pokazuju da ako se stanovnicima Wisconsina uopće isplati sve ono što su obećali iz tajvanske kompanije, to će biti tek 2042. godine.

Samohvala Donalda Trumpa i vrhuške Republikanske stranke, poput guvernera države Scotta Walkera, koji je u ime Wisconsina dogovarao investiciju, tako se ovih dana pretvara u još jednu tipičnu trampovsku iluziju u kojoj iza bombastičnih izjava leži sasvim drukčija realnost. Ne ispuni li Foxconn u potpunosti svoja obećanja, ta bi realnost za stanovnike američke savezne države Wisconsin mogla biti poprilično skupa.