Najava privatizacije HEP-a s odobravanjem je dočekana u investicijskoj javnosti dok ju je politička oporba nazvala još jednim predizbornim trikom Milanovićeve vlade. Prema prvim informacijama koje su iscurile u javnost, Vlada investitorima planira ponuditi manjinski udjel u HEP-u izdavanjem nove emisije dionica u vrijednosti 20 do 25 posto temeljnog kapitala.

Javna ponuda dionica HEP-a, koja bi se trebala odigrati u listopadu, mogla bi preporoditi uspavano domaće tržište kapitala koje još od IPO-a Hrvatskog Telekoma 2007. iščekuje novu burzovnu uspješnicu. Da postoji interes za novim dionicama, potvrdile su uspješno realizirane javne ponude dionica tvrtki Granolio i Tankerska Next Generation.

Nema sumnje da bi i HEP-ove dionice izazvale veliki interes ulagača, budući da bi vrijednost ponude, prema prvim procjenama, iznosila između 4,5 i 6,5 milijardi kuna. 'Eventualni izlazak HEP-a na Zagrebačku burzu mogao bi biti zanimljiv institucionalnim investitorima, kojima

svakako nedostaje novih izdanja i ulagačkih prilika, što bi HEP svakako bio, s obzirom na specifičnosti njegovog položaja na tržištu i industrije u kojoj posluje', potvrdili su nam iz jedne od vodećih investicijskih kuća.

Međutim, analitičari upozoravaju da za uspješan IPO treba ispuniti brojne preduvjete. Osim prihvatljive cijene dionice, kompanija treba investitorima ponuditi zanimljivu investicijsku priču. Trenutno još nije jasno na što HEP planira utrošiti prikupljeni svježi kapital. Spominje se ulaganje u nova postrojenja (hidroelektrane Ombla i Kosinj, plinska elektrana Osijek), obnova infrastrukture, a moguće su i inozemne akvizicije.

Također, važno je znati da HEP-u tek predstoji ozbiljno restrukturiranje kojim bi se u idućih pet godina trebalo uštedjeti 2,5 milijarde kuna. Za uspješnu investicijsku priču svakakvo je važan i menadžment, a otežavajuća okolnost je to što HEP kao i ostale državne kompanije, još uvijek vode politički imenovani menadžeri.

U posljednje dvije godine HEP je ostvario dobre poslovne rezultate, ali analitičari upozoravaju da je to više rezultat dobrih hidroloških uvjeta nego unapređenja poslovanja.

Profesionalni investitori će sve ove činjenice, ali i mnoge druge, uzeti u obzir prilikom procjene isplativosti ulaganja. Stoga je glavni zadatak Vlade i Uprave HEP-a da u prospektu novog izdanja dionica izađu s detaljnim poslovnim planom koji sadrži jasne ciljeve te da uvjere ulagače da će ih ispuniti.

A što u cijeloj priči mogu očekivati mali ulagači, isplati li im se pretvoriti ušteđevinu u dionice HEP-a? S obzirom na politički trenutak, može se očekivati da će vlada, kao i u slučaju privatizacije HT-a, građanima ponuditi određeni diskont ili dodatne gratis dionice, što znači da će kupovna cijena vjerojatno biti primamljiva. U tom slučaju 'igrači na kratke staze' mogli bi dobro zaraditi ako prodaju dionice neposredno nakon uvrštenja na burzu

Oni, pak, koji razmišljaju dugoročno, mogu očekivati stabilnu dividendu, naravno, ako kompanija ispuni planirane ciljeve. Prema procjenama Fima Vrijednosnica, ako bi HEP izdvajao 40 do 50 posto neto dobiti za dividendu, očekivani prosječni godišnji prinos mogao bi biti oko tri posto, što je sasvim pristojno s obzirom na aktualne kamatne stope u bankama.

Koliko će se građana odazvati na ponudu, u ovom je trenutku teško procijeniti. Malo je vjerojatno da će se ponoviti euforija iz 2007. kada je u IPO-u HT-a sudjelovalo 358 tisuća građana, ali dobra priča i povoljna cijena mogli bi privući stotinjak tisuća građana da još jednom zaigraju na burzi