Robne zalihe kojima upravlja posebno Državno ravnateljstvo čine osnovni poljoprivredni i prehrambeni proizvodi te neprehrambeni proizvodi nužni u izvanrednim situacijama, poput zaliha goriva, šatora, višenamjenskih cisterni, pumpi za vodu i kontejnera za stanovanje.

Prema zadnjem izvješću ravnateljstva, procijenjena vrijednost robnih zaliha krajem 2018. iznosila je 511,7 milijuna kuna, od čega otprilike polovica otpada na hranu. Među poljoprivredno-prehrambenim proizvodima najzastupljeniji su pšenica (18 posto zaliha), kukuruz (6 posto), juneće meso (6 posto), šećer (5 posto), cjelodnevni suhi obrok i mesne konzerve (po 4 posto) te svinjsko meso i riblje konzerve (2 posto).

Budžet za robne zalihe iz godine u godinu varira, ovisno o količini prodanih starih zaliha i potrebama za novim narudžbama. Novac za stvaranje, korištenje i obnavljanje robnih zaliha osigurava se iz državnog proračuna, od zakupnine skladišta i najma opreme robnih zaliha te od viška prihoda ostvarenog iz poslovanja robnim zalihama prethodnih godina.

U 2018. prihodi ravnateljstva iznosili su 70,3 milijuna kuna, pri čemu je oko dvije trećine novca osigurano iz državnog proračuna, a trećina od prodaje imovine. Iste godine rashodi su dosegnuli 94,5 milijuna kuna, od čega je na obnovu i popunjavanje zaliha utrošeno 70,3 milijuna kuna, a 24,2 milijuna kuna iznosili su troškovi poslovanja, u što ulaze plaće, održavanje, najamnina za čuvanje robe i sl. U obnovi strateških zaliha najveći dio sredstava utrošen je za kupnju tri tisuće tona šećera (14 milijuna kuna) i 16 autocisterni za vodu (23 milijuna kuna).

Manjak prihoda od 24,2 milijuna kuna u 2018. pokriven je prenesenim viškom prihoda i primitaka iz ranijih godina u iznosu od 56,6 milijuna kuna.

U posljednje vrijeme nije bilo značajnijih intervencija iz robnih zaliha. Zadnja velika intervencija bila je 2014. prilikom katastrofalnih poplava u istočnoj Slavoniji, kada je iz robnih zaliha upućena hrana te oprema za zbrinjavanje stanovništva u vrijednosti od 31 milijun kuna.

U posljednje dvije godine zalihe su angažirane u slučaju poplava u Karlovačkoj i Sisačko-moslavačkoj županiji te onečišćenja vode u Slavonskom Brodu. U navedenim slučajevima korištene su pumpe, autocisterne, spremnici i pitka voda iz robnih zaliha. Također, svake godine dio artikala iz robnih zaliha daruje se Caritasu za humanitarne projekte.

Ravnateljstvo u poslovnim knjigama iskazuje i značajna potraživanja, a koja iznose čak 61,3 milijuna kuna. Riječ je najvećim dijelom o teretu koji se vuče iz razdoblja prije 2000., u kojem je država aktivno sudjelovala u sjetvama i otkupima žitarica, iz čega je proizašlo nekoliko afera sa značajnim gubicima.

Među poznatijim je ona 'pšenična' iz 1996., u kojoj je nestalo 45.000 tona pšenice izvezene bez znanja države. U aferu je bio uključen i Ivica Todorić, čiji je Agrokor otkupljivao i izvozio pšenicu. Šteta je iznosila 14 milijuna maraka.

Procjenjuje se da je u nekoliko godina problematičnog upravljanja zalihama lošim poslovnim odlukama i zlouporabama proračun oštećen za više od 450 milijuna kuna. Zbog gubitaka u trgovanju žitaricama i stečajeva tvrtki povezanih s robnim zalihama dosad je već otpisano oko 345 milijuna kuna, a kako vrijeme prolazi, sve je manje nade da će se naplatiti preostala potraživanja.

Nakon neugodnih iskustava iz tog razdoblja unaprijeđen je model upravljanja zalihama te pojačana kontrola. Poseban naglasak stavlja se na izbor skladištara, a zanavljanje roba provodi se uz čvrste mjere osiguranje, poput bankarskih garancija i zadužnica.

Ugovori o uskladištenju redovito se ažuriraju, a nadzor nad poštivanjem ugovornih obveza provodi se cijele godine provjerom količinskog stanja, kakvoće i uporabljivosti robe te uvjeta smještaja.