HNB-u je to bila već treća devizna intervencija u ovoj godini, a po iznosu i najveća od početka 2000. godine. I ovom intervencijom, kao i intervencijama u svibnju i početkom ove godine, središnja banka nastoji spriječiti daljnje jačanje kune.

Tijekom prošle, 2017. godine, središnja banka je pet puta intervenirala na deviznom tržištu, svaki put kupnjom deviza od komercijalnih banaka. U pet intervencija ukupno je prošle godine otkupila od komercijalnih banaka gotovo milijardu eura.

Poznato je da kuna jača tijekom ljeta, tj. turističke sezone, kada milijuni turista u zemlju unose goleme količine eura. Zbog velikog priljeva eura ta valuta na tečajnoj listi počinje slabiti prema kuni, odnosno za manje kuna može se kupiti ista količina eura.

Ranijih godina poslije završetka turističke sezone tečaj se vraćao u normalu jer su se stranci vratili kući, a priljev deviza u zemlju osiguravao je poglavito izvoz.

Potražnja za tom valutom, što zbog štednje, što zbog otplate kredita u eurima, gotovo uvijek je ista, zbog čega u kasnoj jeseni i zimi kuna slabi. No to se nije dogodilo na kraju ove godine i ne događa se još od 2014. godine. Kuna i dalje jača prema euru, a sada imamo i još jedan važan generator eura - gastarbajtere koji u Hrvatsku iz godine u godinu šalju sve veće iznose novca, pogotovo pred božićne i novogodišnje blagdane, a iako se na prvi pogled čini kako bi se upravo u tome mogao kriti razlog velike intervencije HNB-a, zasad još nije tako.

'Trajni višak na tekućem računu bilance plaćanja očito je uzrokovao duge valutne pozicije kod glavnih aktera, a kako su se očekivanja deprecijacije ohladila, nestrpljenje i strah su povukli u drugu stranu te je počela prodaja deviza. Tečaj se dugo kretao između 7,42 i 7,43 kune za euro, da bi prošlog tjedna krenuo prema 7,40 početkom ovoga tjedna, probivši tu granicu prema dolje. Probijanje toga praga provociralo je reakciju središnje banke', pojašnjava ekonomist Velimir Šonje na portalu Ekonomskog laba.

Takva, jača kuna dobra je za dužnike u eurima koji s manje kuna mogu vraćati svoje eurske rate. Loša je s druge strane za štediše koji namjeravaju pretvarati eure u kune i pogotovo za izvoznike koji naplaćuju u eurima, a plaće, materijal i ostale troškove plaćaju u zemlji, dakle u kunama.

U Hrvatskoj danas, upravo zbog izvoznika i dobrih rezultata prodaje u inozemstvu, imamo višak deviza, a barem u idućih godinu dana ne bi se trebalo ništa mijenjati te će tečaj ostati stabilan, što se može očekivati s obzirom na plan o uvođenju eura i ulazak u Europski tečajni mehanizam.