Ovih dana odjeknula je vijest da Infobip, prvi hrvatski jednorog, proširuje svoj program radničkog dioničarstva. Ranije su u Infobipov ESOP bili uključeni samo ključni zaposlenici, a sada će dionice jedne od najuspješnijih hrvatskih tehnoloških tvrtki biti dostupne svim zaposlenima.

‘Svoj rast i svoju vrijednost dugujemo svakom od 3000+ članova našeg tima, stoga je došlo vrijeme da im se odužimo kroz naš program ESOP-a koji sada uključuje sve sadašnje i buduće zaposlenike globalno’, poručio je izvršni direktor Infobipa Silvio Kutić.

Dodjela dionica, kao i organizirano radničko dioničarstvo, u poslovnoj praksi zamišljena je kao instrument poticanja razvoja poslovanja uključivanjem radnika u vlasništvo kompanije.

Model ESOP-a (engl. Employee Share Ownership Plan) osmišljen je u SAD-u početkom 20. stoljeća, kada su poduzetnici uvidjeli prednosti ulaganja u otvorene uzajamne fondove. Koristeći uzajamne fondove, osviješteni poslodavci osmislili su posebne financijske planove s poreznim olakšicama kojima su uključivali zaposlenike u kupnju dionica poduzeća.

U originalnom ESOP-u radnici besplatno dobivaju dionice

U originalnom ESOP-u poduzeće izdaje nove dionice ili kupuje vlastite dionice za tu svrhu. Otplaćene dionice prenose se u novo ESOP poduzeće, čiji su osnivači i članovi sami radnici. Dionice se prenose na individualne račune radnika koji njima pokreću rad otvorenog uzajamnog fonda kojim upravlja ESOP poduzeće.

Na individualne račune isplaćuje se pripadajuća dividenda kojom radnici otplaćuju obveze po zajmu i vraćaju novac u poduzeće. Isplata dividendi za ESOP oslobođena je poreza, a dioničari u ESOP-u ne plaćaju porez na dohodak jer je kupnja dionica u SAD-u porezno priznat rashod.

Motiv za uvođenje ESOP-a bolje je povezivanje interesa svih dionika koji sudjeluju u stvaranju dobiti poduzeća. Radničko dioničarstvo služi i kao jedan od instrumenata poticanja zapošljavanja novih i kvalitetnih radnika, ali i kao način zadržavanja postojećih radnika.

Takav model poboljšava motivaciju zaposlenika, poboljšava njihovu lojalnost i dugoročnu predanost poduzeću. Modeli sudjelovanja radnika u profitu firme učestaliji su u firmama koje su profitabilne te u onima koje zapošljavaju visoko educiranu radnu snagu.

U Hrvatskoj ESOP nije zakonski reguliran

U Hrvatskoj je radničko dioničarstvo prisutno od početka tranzicije, kada su brojne kompanije, usporedo s procesom privatizacije, razvijale različite programe ESOP-a. No u većini slučajeva radnici nisu imali puno koristi od dioničarstva zbog obezvređivanja kompanija i brojnih stečajeva.

Procjenjuje se da je opstalo tridesetak ‘starih’ kompanija s ESOP-om, među kojima se po uspješnosti ističu oni u Podravci, Adris grupi, AD-u Plastik i Krašu.

Treba naglasiti da se zbog nedostatka adekvatnog zakonskog okvira u Hrvatskoj imenom ESOP nazivaju razni programi koji se u mnogim aspektima ne podudaraju s originalnim američkim ESOP-om.

Za razliku od klasičnog američkog modela ESOP-a, koji podrazumijeva otplatu radničkih dionica putem dividendi uz korištenje poreznih olakšica, u Hrvatskoj su najčešće u upotrebi programi kojima se radnicima nudi povoljan otkup dionica na kredit, uz obročnu otplatu, ili dodjela opcija na kupnju dionica po određenoj cijeni u ograničenom vremenskom razdoblju.

IT tvrtke prepoznaju prednosti ESOP-a

Novi val radničkog dioničarstva u Hrvatskoj predvode IT kompanije. Osim u Infobipu, širok program podjele dionica postoji u Nanobitu i Spanu, a planira ga uvesti i Mate Rimac u svojoj kompaniji.

Opcijske ugovore u pravilu koriste startup poduzetnici koji nemaju mogućnosti na početku na odgovarajući način nagraditi zaposlenike, ali očekuju rast vrijednosti kompanije te na taj način žele nagraditi zaposlenike koji su dio društva od osnivanja. Opcija podrazumijeva pravo kupnje dionice po fiksnoj cijeni u startup fazi razvoja tvrtke, a obično se veže uz izlazak dionica na burzu i očekivani rast vrijednosti kompanije.

Dodjelom opcijskih dionica osnivači startup društava potiču zaposlenike da ostanu u društvu te da motivirano rade na njegovu razvoju. Stoga takvi ugovori obično sadrže odredbu da se opcije ukidaju ako zaposlenik napusti društvo prije nego realizira svoje pravo na temelju opcijskog ugovora.

Na porast interesa tvrtki za uvođenje ESOP-a zaslužan je i ministar financija Zdravko Marić jer je u sklopu porezne reforme ublažio oporezivanje opcijskih dionica namijenjenih zaposlenicima.

Trenutno se prilikom realizacije opcije, odnosno kupnje dionica, na zaradu ostvarenu na razlici između tržišne cijene i opcijskim ugovorom utvrđene cijene dionica plaća porez po stopi od 20 posto, uvećan za prirez. Kako je to za poslodavce povoljnije od isplate bonusa, sve više njih razmišlja o uvođenju ESOP-a.