Porez koji su Talijani uveli na dobit banaka ne prestaje izazivati kontroverze iako tamošnja vlada tvrdi da ga može poboljšati. Kako će se on točno naplaćivati, ne zna se ni nakon mjesec dana od njegove najave
Nakon što je početkom kolovoza vlada objavila da uvodi porez od 40 posto na nepredviđenu dobit banaka, glavni indeks europskog bankarskog sektora potonuo je gotovo tri posto. Potez je zatekao ulagače i izazvao šok u cijeloj Europi.
Stoga je Rim bio primoran u roku od 24 sata ublažiti nove mjere oporezivanja. Gotovo mjesec kasnije talijanska vlada još uvijek proučava kako uspješno aplicirati svoj novi porez na dobit banaka, no stručnjaci i ostali političari i dalje su kritični prema njemu.
vezane vijesti
'To je vrlo glup zakon', rekao je Carlo Calenda, nacionalni tajnik stranke Azione za CNBC. Calenda, koji je ujedno bivši zamjenik talijanskog ministra gospodarstva, upozorio je da bi takva politika mogla odbiti strane investicije.
'To je nešto što će svi međunarodni investitori smatrati opasnim. Neće htjeti dugoročno ulagati u Italiji, imajući na umu to da država može samo uskočiti i reći da će uzeti dio njihova profita', smatra Calenda.
U vodećoj stranci koalicijske vlade, Braća Italije, smatraju pak da banke veće kamatne stope koje dobivaju od Europske središnje banke nisu prelile na štednju građana. Najnoviji rezultati poslovanja banaka u Europi pokazuju da banke diljem regije imaju veću profitabilnost dok kamatne stope na kredite neprestano rastu.
Kako piše Reuters, talijanski ministar gospodarstva Giancarlo Giorgetti rekao je da se porez na dobit banaka sigurno može poboljšati, ali ne prihvaća to da ga se smatra nepravednim. Šef diplomacije Antonio Tajani pak ističe da je vlada stabilna i da ova mjera ne stvara nikakve napetosti.
S druge strane Maria Gros-Pietro, glavni čovjek jedne od najvećih talijanskih banaka, Intese Sanpaolo, kaže da ovo nije dobro vrijeme za oduzimanje kapaciteta kreditiranja. 'Mislimo da komunikacija nije bila dobra', rekao je Gros-Pietro, dodavši da bi mjera trebala biti jednokratna.
Prema procjenama Bloomberga, kada se uzme u obzir globalna vrijednost imovine divova poput UniCredita ili Intese, inače vlasnika Zagrebačke banke i Privredne banke Zagreb, država bi svakoj od njih mogla naplatiti oko milijardu eura poreza.
