Nakon 1. srpnja i ulaska Hrvatske u EU uvoz hrane, ukazao je Branko Bobetić, dodatno bi se mogao povećati, no ono što tješi jest činjenica da je hrana u Hrvatskoj još uvijek nešto jeftinija u odnosu na zemlje EU. Meso i mlijeko, odnosno njihove prerađevine, na 90 posto su razine cijena europskog prosjeka. 'Nismo skuplji, no kupovna moć je značajno niža', rekao je Bobetić.

Direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK Božica Marković napomenula je kako se, nakon što Hrvatska postane dio jedinstvenog europskog tržišta, na poljoprivredne i prehrambene proizvode neće primjenjivati nikakva carinska davanja.

Iako priznaje kako se u iduća tri mjeseca 'teško nešto može promijeniti kad je konkurentnost u pitanju', Marković predlaže pojačavanje konkurentnosti u idućim godinama kroz mjere za ruralni razvoj i stvaranje uvjeta za korištenje prilike koje nudi EU.

Kad je konkurentnost u pitanju, oboje sugovornika slažu se kako hrvatski proizvođači još uvijek proizvode zdravu i kvalitetnu hranu, što im je ključna prednost. 'Nećemo više imati carine i puno lakše će biti doći na hrvatsko tržište, no ostaju nam inspekcije, ali i vjernost domaćih potrošača prema kvalitetnom domaćem proizvodu', rekla je Marković.

Jedna od mjera koja bi pomogla domaćim proizvođačima je i smanjenje PDV-a na prehrambene proizvode, pa je Branko Bobetić napomenuo kako zemlje Unije imaju 10-12 posto tog poreza na sve proizvode u poljoprivredi. 'Visoka stopa PDV-a utječe na potrošnju i unutar Hrvatske, ali i preko granice. Ako je visok PDV, i siva potrošnja raste, pa kroz tri godine moramo doći na razinu PDV-a s drugim europskim zemljama', predlaže Bobetić.

Po njemu, mora se i optimirati hektare za stočare, fokusirati se u gospodarskim programima na one proizvode koji su nam nedostatni, ali i stalno govoriti o kulturi navike domaćih proizvoda – zdravih i kvalitetnih.