Britanska prijestolnica London trebao bi do srpnja iduće godine postati prvi svjetski grad nacionalni park u inicijativi koja spaja dva dosad suprotna pojma. Nacionalni parkovi, kao najpoznatija kategorija prostorne zaštite netaknute i čiste prirode, i megalopolisi poput Londona koje definira prenapučenost, gradska vreva i zagađenje na prvi su pogled nespojivi, no gradske vlasti najvećeg britanskog grada i poznate svjetske metropole prihvatile su plan koji će napraviti upravo to.

Inicijativa je krenula još prije pet godina i začetnik joj je bivši učitelj zemljopisa Daniel Raven-Ellison koji sebe danas proziva gerilskim geografom i kreativnim istraživačem. Raven-Ellison je 2013. objavio tekst u kojem je predstavio ideju, a u međuvremenu je kroz donacijsku kampanju uspio prikupiti nekoliko desetaka tisuća funti, okupiti istomišljenike te je u konačnici za inicijativu zainteresirao i samog gradonačelnika Londona Sadiqa Khana.

Gradonačelnik Khan je tako prošlog ljeta objavio plan da London postane grad nacionalni park, a Raven-Ellison je potvrdio da bi taj status trebao dobiti do srpnja iduće godine. Khan kaže da će kao nacionalni park London biti zeleniji u duljem roku te će istovremeno zaštititi postojeću matičnu mrežu parkova i zelenih prostora.

"London nije samo grad, nego je i krajolik", smatra Raven-Ellison. "To je krajolik koji nije samo dom za gotovo devet milijuna ljudi, nego postoji i toliko drveća. Dijelimo ovaj grad sa 15 tisuća drugih divljih životinjskih vrsta i ne mislim da je gradski život išta manje vrijedan od života koji možda vidimo u nekim područjima udaljenijim od gradova", objašnjava on.

Osnova ideje ne leži u tome da London sruši svoje nebodere i pretvori ih u idilične šumske proplanke već u tome da promijeni način na koji stanovnici grada razmišljaju o zelenim prostorima unutar gradskih područja. Stav prema Londonu kao (gradu) nacionalnom parku bi stanovnike trebao potaknuti da čuvaju postojeću prirodu i pomognu da ona uspijeva i u gradskom području.

Jedan od glavnih ciljeva vizije je da više od polovice područja Londona bude „zeleno“ što bi se trebalo postići većim brojem krovova na kojima rastu biljke i zidova pokrivenih travom i biljem. Uz to, u viziju ulaze i tzv. 'kišni vrtovi' koji bi trebali sprečavati poplave te razna staništa za divlje životinje. Gotovo polovica, odnosno 47 posto šireg Londona već jest zeleno u što se ubrajaju i obični kućni vrtovi, i tereni za golf, kao i prirodna staništa. Blizu jedne petine, točnije 18 posto površine glavnog grada Britanije čine javni parkovi.

No, London se usprkos tome već desetljećima muči i sa zagađenjem i prljavštinom koju proizvodi suvremeni gradski život. Prema nekim procjenama zagađenje u tom gradu godišnje odnese 9000 ljudskih života i stvara dodatni trošak od 3,7 milijardi funti (cca. 30 mlrd. kuna). Zagađenje zraka, odnosno količina dušik dioksida kojem je najveći izvor gradski promet, redovito prelazi dozvoljene granice.

Iako je gradonačelnik Khan uveo mjere koje bi trebale pročistiti londonski zrak, ali i ostatak gradskog okoliša, status grada nacionalnog parka nije tek puka primjena politika. Radi se o tome da se stanovnike Londona ohrabri da uživaju u prirodi grada. "Kad sam tek počinjao mnogi su smatrali da sam malo šašav", kaže Raven-Ellison čije riječi prenosi CNN. "No, bez obzira je li bilo potrebno pet sekundi, minuta ili mjeseci, ljudi su se stvarno priklonili ovoj velikoj ideji koja bi zbilja mogla poboljšati život u Londonu."

Pojedini stručnjaci izjavili su da inicijativa neće nužno radikalno izmijeniti londonski krajolik nego je više okrenuta brendiranju Londona kao zelenog grada. Dodaju da će vjerojatno postepeno promijeniti neka područja, no s druge strane nikad se ne zna koje nove ideje mogu izazvati i puno šire posljedice.

Zaklada National Park City koja je osnovana kao organizacija koja podupire ideju Londona kao grada nacionalnog parka je već najavila interes da inicijativu proširi i na druge gradove poput Glasgowa u Škotskoj, australskog Adelaidea ili San Francisca u Sjedinjenim Američkim Državama. Raven-Ellison smatra da bilo koji grad može postati grad nacionalni park dok god ima gradske vlasti i snažne građanske institucije koje aktivno rade na svemu što jedan grad može napraviti zelenijim, zdravijim i usklađenijim s prirodom.

Koliko god ideja da se veliki grad proglasi nacionalnim parkom na prvu loptu možda zvučala promašeno, stanovnici Hrvatske, nažalost, često ne trebaju gledati dalje od granica vlastitih gradova da bi potvrdili da su i puno luđe ideje itekako ostvarive. Za razliku od većine tih zamisli, inicijativa o Londonu kao prvom svjetskom gradu nacionalnom parku barem ide u korist i građana i prirode.