Prvi podaci DZS-a, objavljeni prošlog mjeseca, ukazivali su na rast izvoza za 2,7 posto u odnosu na prva dva mjeseca 2015. te rast uvoza po stopi od 3,3 posto.

Po najnovijim podacima DZS-a, u prva dva mjeseca Hrvatska je izvezla roba u vrijednosti 13,1 milijardu kuna, a uvezla u vrijednosti 21,4 milijarde kuna. Deficit robne razmjene tako je iznosio 8,3 milijarde kuna, što je u odnosu na isto razdoblje prethodne godine 11,3 posto više. Pokrivenost uvoza izvozom za prva dva mjeseca iznosi 61,3 posto.

Iskazan u eurima, hrvatski robni izvoz u prva dva ovogodišnja mjeseca je dosegnuo je 1,7 milijardi eura i bio 6,3 posto veći nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz istodobno povećan za 8,3 posto, na 2,8 milijardi eura. Deficit je iznosio 1,1 milijardu eura i bio za 11,7 posto veći nego u prva dva mjeseca lani.

I nadalje je najvažnije tržište za hrvatske proizvode Europska unija, na koju se odnosi 68,4 posto robnog izvoza. U prva dva mjeseca je u zemlje članice EU-a izvezeno roba u vrijednosti 1,17 milijardi eura, što je 5,9 posto više u odnosu na isto razdoblje lani, dok je istodobno uvoz iz tih zemalja porastao 10,6 posto, na 2,3 milijarde eura.

Izvoz u zemlje CEFTA-e u promatranom je razdoblju pao za 3,9 posto, na 256,5 milijuna eura, uz istodobni rast uvoza za 33,7 posto, na 153,6 milijuna eura.

Pojedinačno, najznačajniji vanjskotrgovinski partner Hrvatske je Njemačka, s ukupnom vrijednosti robne razmjene od 684,9 milijuna eura. U Njemačku je u prva dva mjeseca izvezeno roba u vrijednosti 225,4 milijuna eura, što je 14,8 posto više na godišnjoj razini, dok je uvoz roba iz te zemlje porastao za 13,6 posto, na 459,5 milijuna eura.

Značajni vanjskotrgovinski partneri Hrvatskoj su i Italija i Slovenija. Tako je u Italiju izvezeno robe za 241,2 milijuna eura, što je rast od 15,8 posto, dok je uvoz iz te zemlje povećan 3,3 posto, na 379,8 milijuna eura.

Istodobno, izvoz u Sloveniju povećan je za 13 posto, na 221,3 milijuna eura, dok je uvoz iz te zemlje povećan za 8,4 posto, na 305,25 milijuna eura.

Među djelatnostima sa značajnijim udjelima u ukupnom robnom izvozu, najveći postotni rast statistika bilježi kod farmaceutske industrije, za 89,3 posto, na 122,15 milijuna eura. Znatan rast izvoza ostvarila je i proizvodnja prehrambenih proizvoda, za 26 posto, na 152,2 milijuna eura, proizvodnja tekstila, za 28,8 posto, na 26,5 milijuna eura te proizvodnja gotovih metalnih proizvoda za 32,6 posto, na 145,4 milijuna eura itd.

Istodobno, pad izvoza iskazan je kod brodogradnje, za 83,7 posto, na 14,9 milijuna eura, u proizvodnji rafiniranih naftnih proizvoda, za 13,1 posto, na 48,8 milijuna eura, kao i proizvodnji metala, za 21,5 posto, na 35,5 milijuna eura.