Nekoć druga ekonomija svijeta, Japan je u izvijestio o dva uzastopna kvartala gospodarskog pada - u trećem kvartalu BDP je pao nemalih 3,3 posto dok se u četvrtom smanjio za 0,4 posto. Ekonomisti su očekivali da će japanski BDP u zadnjem kvartalu 2023. godine porasti 0,3 posto.

U cijeloj 2023. pak japanski BDP nominalno je porastao 5,7 posto te je iznosio 4,2 bilijuna dolara. S druge je strane njemački BDP prošle godine nominalno porastao 6,3 posto, na 4,46 bilijuna dolara.

Nominalni BDP mjeri vrijednost svih komponenti u američkim dolarima, bez prilagođavanja inflaciji.

Nakon objave recesije, referentni indeks Nikkei 225 Tokijske burze porastao je 0,65 posto jer ulagači vjeruju da će slabi ekonomski pokazatelji natjerati tamošnju središnju banku da konačno odustane od politike negativnih kamatnih stopa.

Za razliku od ostalih zapadnih industrijaliziranih zemalja, Japan je ostavio niske kamatne stope i odgodio borbu protiv inflacije kako bi podržao gospodarski rast. Zbog toga je vrijednost jena pala, a tamošnji izvozni proizvodi jeftiniji su u odnosu na američke i europske.

Ključne kamate u SAD-u iznose 5,5 posto, u eurozoni 4,25 posto dok su u Japanu na minus 0,1 posto od 2016. godine, pri čemu je inflacija na tek oko četiri posto, što još uvijek nije alarmantno. Štoviše, na inflaciju se gleda kao na pozitivan fenomen nakon 18 uzastopnih mjeseci deflacije.