U pola godine javna poduzeća napravila su pozitivan rezultat. Grupa od 23 tvrtke koje su na popisu javnih poduzeća na tržištu je zaradila 891 milijun kuna. Među 23 tvrtke samo je sedam gubitaša, dok ih je lani bilo devet, ali gotovo 90 posto dobiti ostvarila je jedna tvrtka - Hrvatska elektroprivreda, i to zahvaljujući povećanju cijena električne energije s kojom je monopolist na tržištu
HEP-ova je dobit iznosila 762 milijuna kuna, što je veliki napredak od prošle godine kada je u polugodištu prijavio 320 milijuna kuna gubitaka. Novim prihodima HEP ipak nije povećao potrošnju. Smanjili su rashode na zaposlene za 53 milijuna kuna, a iskoristili su i situaciju da reprogramiraju kratkoročne obveze u dugoročne kredite. A samo na zaposlene ove tvrtke potrošile su u pola godine 3,96 milijardi kuna, a lani je taj iznos bio veći od četiri milijarde kuna. Iako se očekivalo da će se tvrtke restrukturirati, a njihovi su menadžeri i dobili takav zadatak, rashode za zaposlene smanjili su ukupno samo za 41,8 milijuna kuna. Čak je deset tvrtki povećalo izdatke na zaposlene, a paradoks je u tome da su to učinili uglavnom oni menadžeri koji na to nisu imali pravo. Tako su bez obzira na dugove i njihovu tešku otplatu rashode za zaposlene povećali u HŽ Putničkom prijevozu i HŽ Cargo-u kao i u Hrvatskim vodama koje su po prvi puta u dugo vremena poslovale s manjkom. Prosječni trošak na zaposlenika u javnim tvrtkama kreće se u ovom polugodištu oko 10 tisuća kuna mjesečno.
A bahate tvrtke iz grupe HŽ-a udvostručile su neto gubitak od lipnja 2012. do ove godine. Sada su u gubitku 96 milijuna kuna, plaće su povećale za 72 milijuna kuna, a sve uz pomoć novih dugoročnih obveza koje su pak veće za oko milijardu kuna.
Većina je javnih poduzeća povećavala dugovanja. Samo je dugoročnih obveza ukupno 52,7 milijarde kuna, a još je tu i niz kratkoročnih obveza. Povećane su u godinu dana za 4,68 milijardi kuna, ali se treba napomenuti da je HEP povećao dugoročne obveze za 1,5 milijardu kuna, ali za sličan iznos smanjio dugove koji dolaze na naplatu brže i uglavnom imaju veće kamate. Ako se usporede ukupni prihodi tvrtki s njihovim dugovima, jasno je da je stanje s dugom alarmantno. Tako su prihodi oporavljeni i narasli su na 16,3 milijarde kuna, ali je to ipak skoro četiri puta manje od dugova na poziciji dugoročnih obveza.
Najgori omjer dugova i prihoda imaju Hrvatske ceste koje bi trebale otplatiti 7,44 milijarde kuna kredita, a imaju 95 milijuna kuna prihoda u ovom polugodištu. Bez ikakvih troškova i plaća trebalo bi im 39 godina sličnih prihoda da otplate dugovanja. S druge strane, Croatia Airlines, gubitaš i dužnik, značajno je popravila svoju bilancu na strani dugoročnih obveza. Od 850 milijuna kuna otplatila je većinu, pa joj je ostalo 228,5 milijuna kuna dugoročnih obveza, a lagane su uštede postignute i na području rashoda za zaposlene.
Da se može popraviti poslovanje i voditi reforme, pokazuje primjer Hrvatske pošte. Uz smanjenje broja zaposlenih za 800 ljudi uspjeli su prebroditi liberalizaciju tržišta. Povećani su prihodi za otprilike pet posto, a s druge strane racionalizacijom su smanjeni lagano i rashodi. Rezultat je da se deset milijuna kuna gubitka pretvorilo se u 44,41 milijuna kuna neto dobiti.
Javna poduzeća i dalje grcaju u dugovima, nema koordiniranih reformi i već je jasno da se u cestarskom i prijevozničkom sektoru nitko nije spreman uhvatiti u koštac s problemima i prezaposlenošću koja ih opterećuje. Umjesto reformi u tim se tvrtkama problemi rješavaju podizanjem novih kredita koji će na kraju na naplatu doći - građanima.
