Unapređenje upravljanja državnim poduzećima dio je reformskog paketa kojeg Hrvatska treba provesti za pristupanje Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

Prilikom nedavnog susreta premijera Andreja Plenkovića i Mathiasa Cormanna, glavnog tajnika prestižne organizacije koja okuplja 38 zemalja, predstavljen je prvi Ekonomski pregled OECD-a za Hrvatsku u kojem se, između ostaloga, naglašava potreba boljeg upravljanja kompanijama u državnom vlasništvu.

Nakon provedenog istraživanja o korporativnom upravljanju u državnim poduzećima u Hrvatskoj, OECD je uočio brojne nedostatke u ovom segmentu ekonomske politike. U OECD-ovom izvješću ističe se da je hrvatska Vlada usvojila neke korake za poboljšanje vođenja i korporativnog upravljanja u poduzećima, ali da su unatoč napretku još uvijek prisutne dobro poznate slabosti vezane uz upravljanje, koje rezultiraju neučinkovitošću javnih poduzeća i brojnim koruptivnim aferama.

Kako temeljni nedostatak OECD-ovi stručnjaci navode ograničenu ulogu nadzornih odbora, koji obično nisu neovisni niti su odgovorni za ispunjavanje osnovnih uloga osmišljavanja strategije i korporativnog nadzora. Upozoravaju da postupci imenovanja nisu ujednačeni u različitim poduzećima u državnom vlasništvu, a nadzorni odbori nisu dovoljno zaštićeni od političkog utjecaja. U praksi brojna poduzeća u državnom vlasništvu stoga funkcioniraju kao produžetak nadležnih ministarstava ili prema diskrecijskim odlukama uprave čije predstavnike u stvari imenuje država, a ne nadzorni odbor.

Drugi ključni problem kojeg apostrofiraju OECD-ovi eksperti je pretjerani politički utjecaj na upravljanje i poslovanje državnih poduzeća. U analizi se ističe da opasnost od iskorištavanja poduzeća u državnom vlasništvu za stjecanje nezakonite koristi nije uklonjena, unatoč uvođenju različitih sustava kontrole poslovanja. Na to ukazuju skandali i optužnice u koje su uključeni direktori poduzeća u državnom vlasništvu i visoki politički dužnosnici.

U svom izvješću OECD je naveo niz preporuka za unapređenje korporativnog upravljanja koje Vlada nastoji usvojiti u novoj regulativi. Ovoga tjedna pušten je u javnu raspravu obrazac procjene za nacrt Zakona o pravnim osobama u državnom vlasništvu, koji bi trebao stati na kraj korupciji i neučinkovitom upravljanju javnim tvrtkama.

Zakon predviđa niz organizacijskih promjena u upravljanju javnim poduzećima, unapređenje nadzora, uspostavu sustava financijskih i nefinancijskih ciljeva, donošenje dokumenta vlasničke politike te poboljšanje prakse transparentnosti i javnih objava.

Poduzeća od posebnog interesa ubuduće će biti u nadležnosti Ministarstva financija s ciljem jačanja odgovornosti i funkcije državnog vlasništva. U pogledu jačanja uloge nadzornih odbora planira se uvesti transparentni postupak postupak izbora članova nadzornih odbora putem javnog natječaja ili, iznimno, posredstvom headhunting agencije. Također, ubuduće će postojati obveza izbora određenog broja neovisnih članova nadzornih odbora kako bi se osiguralo efikasnije, odgovornije i objektivnije izvršavanje uloge članova nadzornih odbora.

Važna novost je i uvođenje autonomije nadzornih odbora da samostalno biraju članove uprave. Time bi se prekinula praksa izravnog imenovanja uprava od strane Vlade i podigao stupanj odgovornosti nadzornih odbora za rad uprave.

Kada je riječ o uspostavi sustava financijskih i nefinancijskih ciljeva koje tvrtke u državnom vlasništvu trebaju ispunjavati, zakonski će propisati da hrvatska nadležna tijela na temelju svojih općih očekivanja kao vlasnika koja su predstavljena u vlasničkoj politici, u suradnji s jedinicom za koordinaciju vlasništva, definiraju jasne financijske i nefinancijske ciljeve poslovanja za sva poduzeća u državnom vlasništvu. Pritom će trebati voditi računa obavlja li pojedino poduzeće prvenstveno funkciju javne politike ili pretežno tržišnu funkciju.

Predviđa se i obveza donošenja dokumenta vlasničke politike kojim će se jasno i transparentno definirati uloga države u upravljanju pravnim osobama u državnom vlasništvu, obrazložiti razlozi za vlasništvo države te utvrditi odgovornosti državnih tijela uključenih u provedbu vlasničke politike.

Kako bi se poboljšala transparentnost, zakon predviđa i mjere za poboljšanje prakse transparentnosti i javnih objava. Prema preporuci OECD-a potrebno je razviti godišnja objedinjena izvješća za poduzeća u državnom vlasništvu koja ne obuhvaćaju samo poduzeća od posebnog interesa, već sva poduzeća u potpunom ili većinskom državnom vlasništvu na razini središnje države.

Osim trenutačno dostupnih informacija o financijskim i nefinancijskim ciljevima i povezanim rezultatima poduzeća u državnom vlasništvu, objedinjeno izvješće treba uključivati i procjenu usklađenosti poduzeća u državnom vlasništvu s primjenjivim pravilima upravljanja i objavljivanja, uključujući kodeks korporativnog upravljanja poduzeća u državnom vlasništvu.

U konačnici, zakon trebao bi dovesti do veće produktivnosti državnih poduzeća, kvalitetnijih javnih usluga i većeg doprinosa državnom proračunu. Prema Vladinim planovima, novi propis bi trebao stupiti na snagu početkom 2025. godine.