Eurozona bilježi preokret u ekonomskom razvoju. Zemlje koje su zbog krize prije 15 godina bile ekonomski zaostale sad imaju bolje pokazatelje od tradicionalno velikih ekonomija, poput Njemačke i Francuske. S druge strane, Europska središnja banka pokušava balansirati svoje mjere kako bi im pomogla, a da ne ugrozi rast ostalih
Europska središnja banka (ECB) u godini pred nama imat će težak izazov balansiranja svojih mjera kako bi pokušala upravljati ekonomskim preokretom u gospodarstvima eurozone. Naime države koje su bile najteže pogođene krizom 2010-ih sad nadmašuju tradicionalno ekonomski najmoćnije zemlje.
Ističući potencijalnu promjenu u dinamici moći unutar eurozone, ekonomisti tvrde da su zemlje na periferiji Europske unije trenutno u jačoj poziciji od najmoćnijih zemalja, što uključuje dvije tradicionalno najjače ekonomije - Francusku i Njemačku.
Tako su Portugal, Irska, Grčka i Španjolska među zemljama eurozone za koje se očekuje rast BDP-a od najmanje dva posto u 2025. To je barem dvostruko više od stopa koje je za Francusku i Njemačku predvidjela Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Ista organizacija za Hrvatsku u 2025. godini predviđa rast gospodarstva od tri posto.
'Dvije su strane te priče. Jedna je pozitivna strana: jugu posljednjih godina ide puno bolje. A tu je i slabost sjevera. U krizi eura prije 10 godina imali smo sve moralne stavove mojih sugrađana iz Njemačke o tome kako bi Grci trebali postati Nijemci. Sada je sreća ne biti Nijemac, barem kada je u pitanju struktura ekonomije', rekao je za Guardian Carsten Brzeski, globalni voditelj makro istraživanja u nizozemskoj banci ING.
vezane vijesti
Zanemariv rast
Zbog rastućih političkih previranja, koja su rezultirala padom vlade te industrijske proizvodnje, ponajprije zbog smanjene potražnje i jeftine konkurencije iz Kine, Njemačka je u drugoj polovici ove godine bila vrlo blizu recesije. Dosadašnja njemačka vlada predviđa da će ova godina završiti s padom od 0,2 posto, a Bundesbank prognozira pad gospodarstva od 0,6 posto u sljedećoj godini. OECD je pak predvidio stagnaciju u ovoj i blag rast njemačkog gospodarstva od 0,7 posto u sljedećoj godini.
Istodobno se promijenila vlada u Francuskoj. Emmanuel Macron imenovao je Françoisa Bayroua četvrtim predsjednikom vlade u svom mandatu, nakon što je njegov prethodnik svrgnut izglasavanjem nepovjerenja u parlamentu prvi put nakon 62 godine. OECD očekuje da će rast francuskog BDP-a usporiti s 1,1 posto u 2024. na 0,9 posto u 2025. jer vladini napori da smanji visoku razinu državnog duga povećanjem poreza i smanjenjem potrošnje opterećuju poduzeća i kućanstva.
Ubiranje plodova reformi
Zanimljivo, u OECD-u smatraju da države koje su prošle krizu prije petnaest godina sad ubiru plodove reformi koje su provele kako bi se izvukle iz ekonomskih problema. Njihov je položaj sad jači.
'To je imalo značajnu cijenu u smislu BDP-a. Naravno da sada izgledaju snažno, ali još je dug put pred njima - posebno kada mislite na Grčku. Postoji percepcija da ta gospodarstva sad blijedo rastu', ustvrdio je Fabio Balboni, viši ekonomist u HSBC-u.
Predsjednica ECB-a Christine Lagarde signalizirala je da će kamatne stope biti dodatno smanjene sljedeće godine nakon što je rekla da se čini da su 'najmračniji dani' visoke inflacije iza eurozone. ECB je srezao troškove zaduživanja u 2024. na tri posto zbog pritisaka koji naglašavaju nužnost veće potpore posrnulim velikim gospodarstvima.
'Nisam pretjerano iznenađen time što je guverner francuske središnje banke postao jedan od najoštrijih članova upravnog vijeća ECB-a. Iz europske perspektive nema sumnje da vam treba snažna Francuska, tako da to postavlja neka egzistencijalna pitanja', zaključio je Balboni.
