Njemačka vlada i formalno je pala. Nakon što je Bundestag izglasao nepovjerenje kancelaru Olafu Scholzu, stvoreni su svi zakonski preduvjeti da predsjednik države raspusti parlament, nakon čega bi se u roku od 60 dana trebali održati prijevremeni savezni izbori. Datum održavanja tih izbora poznat je već otprije - tako bi 23. veljače sljedeće godine trebao biti poznat novi smjer najmoćnije europske ekonomije.

No potonja kvalifikacija već je dugo pod znakom pitanja. Njemačko gospodarstvo još od prošle godine pleše po rubu recesije, a lani je bilo u padu od 0,3 posto. Sličan se trend nastavio početkom ove godine, no to se preokrenulo tijekom ljeta uz blag rast od 0,2 posto.

Prognoze kretanja gospodarstva za sljedeće razdoblje nisu optimistične. Dosadašnja njemačka vlada predviđa da će ova godina završiti s padom od 0,2 posto, a Bundesbank prognozira pad gospodarstva od 0,6 posto u sljedećoj godini. Ako se ta predviđanja ostvare čak i u prvoj polovici sljedeće godine, Njemačka ide u recesiju.

Uljuljkani u jakoj poziciji

Za one kojima ovo zvuči preapstraktno, evo nekoliko podataka koji pokazuju što se u Njemačkoj zaista događa. Revizorska kuća Creditreform iz Frankfurta na Majni procijenila je da će do kraja godine ukupno 22.400 tvrtki pokrenuti stečaj. Lani ih je bilo oko 18.500, a sljedeće bi ih godine trebalo biti još više.

Znakovito, čak 81,4 posto tih tvrtki imalo je manje od 10 zaposlenika. No u stečaju su završile i neke velike kompanije, poput modnog lanca Esprit ili najveće europske turističke agencije FTI Touristik. Naravno, prati se saga s potencijalnim zatvaranjem tvornica Volkswagena, a softverski gigant SAP već je najavio 3500 otkaza u Njemačkoj. Ove je godine, prema revizorima, posao izgubilo ili će ga tek izgubiti oko 320.000 ljudi.

'Njemačka je bila previše uljuljkana u svoju poziciju jake ekonomije. To je treće gospodarstvo svijeta. Bila je uljuljkana u svojim prednostima u analognom dobu, a u digitalno doba su zakasnili. Njihove velike, izvozno orijentirane kompanije bile su potentne u doba globalizacije, koja je do jučer bila na djelu jer su opskrbni lanci besprijekorno funkcionirali na povoljnim izvorima energije. Na kraju se to pokazalo potpuno promašenim. Vremena su se promijenila od rata u Ukrajini, kao i zbog energetske krize, pandemije i tehnološkog zaostajanja. Njemačka više nije toliko konkurentna. Dogodila se i fragmentacija, odnosno zatvaranje dijela ekonomskog prostora, što opet pogađa ekonomije koje su izvozno orijentirane', ustvrdio je u razgovoru za tportal profesor političke ekonomije Luka Brkić.

Semafor-koaliciji upalilo se crveno

Da podsjetimo, problemi koji su dugo plivali ispod površine eskalirali su 2020. godine, kad su zbog koronavirusa tržišta bila zatvorena, a transportni pravci poremećeni. Posljedica je bila nagla visoka potražnja za svim proizvodima koja je uzrokovala inflaciju, što se u Njemačkoj najviše osjetilo u gospodarstvu, a zbog rata u Ukrajini, odnosno ekonomskih sankcija Rusiji, više se nije mogla oslanjati na svoj najjeftiniji izvor energije. Zbog toga, ali i odricanja od vlastitih izvora energije, napose nuklearnih elektrana, porasle su njene cijene. Taj trošak mnoge tvrtke, čak ni uz poskupljenje svojih usluga i proizvoda, nisu mogle pratiti.

Od pomoći nije bila ni njemačka vlada. Takozvana semafor-koalicija imala je različite stavove o brojnim ekonomskim pitanjima. To je na kraju dovelo do toga da se vladi Olafa Scholza upalilo crveno u trenutku u kojem je odlučio smijeniti liberalnog ministra financija Christiana Lindnera, što je na kraju podupro ministar gospodarstva Robert Habeck. Međusobne optužbe koalicijskih partnera, odnosno predstavnika liberalnih demokrata, socijaldemokrata i zelenih, isplivale su u javnost i razotkrile probleme u ekonomskom odlučivanju. Uostalom, dovoljno se prisjetiti činjenice da je zbog 'kočnice duga' umalo pao savezni proračun za ovu godinu.

'Što se tiče odnosa u semafor-koaliciji, u dobrim vremenima se neki problemi, nesporazumi i razlike u politikama lakše prebrode, u odnosu na vremena koja su bremenita, opasna, krizna. Osim toga, ne treba zaboraviti da su liberali i socijaldemokrati dva različita ideološka i teorijska koncepta. Ako biste iz toga izvodili pristupe ekonomskoj politici, onda je logično da liberali nešto drugačije pristupaju tome od socijaldemokrata. Čitava stvar pada, barem je takva percepcija, na toj 'kočnici duga', koju Njemačka ima po svom Temeljnom zakonu, gdje se može zadužiti do 35 posto BDP-a. Zaduživanje preko toga traži potvrdu dvotrećinske većine u Bundestagu. To je Scholz, odnosno SPD, koncepcijski htio napraviti. Ali to je u suprotnosti od liberalnog koncepta i on bi teško mogao prihvatiti tu vrstu intervencije u gospodarstvo', rekao nam je Brkić, dodavši da su se SPD, FDP i Zeleni mogli dogovoriti o tome da su bili na istim ideološkim pozicijama.

Ekonomski bolesnik

Profesor političke ekonomije ne vidi problem u političkom smislu jer će se 'karte promiješati' nakon izvanrednih izbora. No ekonomske posljedice mogle bi biti dalekosežnije. Brojni stručnjaci ističu da je Njemačka postala 'ekonomski bolesnik' te da će se, ako ona 'kihne', cijela Europa 'razboljeti'. Tu sintagmu je, iako nerado, iskoristio i Brkić, posebno naglasivši utjecaj koji bi potencijalna recesija u Njemačkoj imala na Hrvatsku.

'Ne može EU imati zdravu ekonomsku situaciju ako je njeno najveće gospodarstvo bolesnik. I u Francuskoj se stvari preslaguju i nemoguće je to izbjeći, pogotovo zemljama poput Hrvatske, izuzetno ovisne o izvozu u Njemačku, odnosno zbog turizma. Njemačka je jedno od emitivnih tržišta za Hrvatsku. Podaci HNB-a govore da je već u ovoj godini turizam poslovao, financijski gledano, lošije nego prošle godine, unatoč najavama iz ministarstava ili turističkih zajednica. Treba očekivati pad dolazaka ili slabiju potrošnju. Da ne kažem koliko neka dublja recesija u Njemačkoj može biti dodatni problem za Hrvatsku zbog hrvatskih radnika koji rade ondje te transfera novca, odnosno doznaka koje dolaze iz te države. To je negdje blizu šest milijardi eura godišnje, što je pola prihoda od turizma u iznosu oko 10-12 milijardi eura. Ali ovo je čisti keš, a ne dobit. Kad se oni prehlade, mi imamo upalu pluća. Ne volim to govoriti, ali stvarno je tako', ustvrdio je Brkić.

Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da su u listopadu njemački turisti ostvarili čak 885.000 noćenja, što je 29,5 posto svih noćenja stranih gostiju, odnosno 11,5 posto više noćenja nego u istom mjesecu lani. Osim toga, u prvih devet mjeseci ove godine Hrvatska je najviše izvozila u Njemačku (2,12 milijardi eura), a najviše je uvozila iz - Njemačke (4,47 milijardi eura). Uz ukupni vanjskotrgovinski deficit od 13,9 milijardi eura, jasno je da domaća ekonomija neće moći pokrivati eventualne turbulencije na sjeveru.

No što bi se zaista moglo dogoditi, teško je reći. Ekonomska su vremena neizvjesna. Naime pitanje je hoće li se ostvariti planovi Donalda Trumpa o carinjenju uvozne robe, poglavito iz Kine. EU je već uveo visoke carine na dio tehnologije iz Kine (poglavito baterije za električna vozila). Kinezi su pak udarili carinama na dio prehrambenih proizvoda iz Europe. Brkić se pribojava da bi rasplamsavanje 'ekonomskog rata' na tri strane moglo izazvati dalekosežnije posljedice za koje Njemačka nije spremna.

'Sve ovisi o brojnim stvarima. Njemačka ekonomska politika će u ovim uvjetima ovisiti o odnosima EU-a i SAD-a ili Kine, odnosno carina ili trgovinskih ratova. Ovisit će o endogenim, unutarnjim faktorima gospodarstva ako nova vlada inaugurira novi razvojni model. Ovisit će i o egzogenim varijablama; o tome hoćemo li biti svjedocima trgovinskih ratova između velikih zemalja, Kine, SAD-a, EU-a, BRICS-a itd., ili ćemo imati povoljniju klimu od predizborne retorike te konstantnih geopolitičkih napetosti, poput rata u Ukrajini ili komplikacija na Bliskom istoku. Tako da ne bih bio veliki optimist', zaključio je ekonomist Brkić.