Njemačka je suočena s ozbiljnim financijskim preprekama nakon presude Ustavnog suda iz 2023. godine, koja je blokirala preusmjeravanje 60 milijardi eura iz Fonda za klimu i transformaciju. Ova sredstva izvorno su bila namijenjena pandemijskim mjerama, a bez njih država ima smanjenu sposobnost ulaganja u zelenu tranziciju.

Ipak, kancelar Olaf Scholz ostaje optimističan, iako je njegova izjava iz 2023. danas pod upitnikom. 'Zbog visokih ulaganja u klimatsku zaštitu, Njemačka će neko vrijeme ostvarivati stope rasta kakve smo posljednji put vidjeli pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća,' rekao je Scholz.

Tijekom ekonomskog čuda 1950-ih, gospodarski rast Njemačke premašivao je osam posto godišnje. Nasuprot tome, 2023. godine njemačko gospodarstvo bilježi pad, a isti scenarij prijeti i 2024, piše Tagesschau.

Industrijske emisije i pad konkurentnosti

Prema Falku Ueckerdtu iz Potsdamskog instituta za klimatska istraživanja, emisije iz industrijskog sektora posljednjih godina blago su smanjene. 'To se prije svega može pripisati padovima proizvodnje zbog gospodarskih okolnosti, uz povećanje energetske učinkovitosti,' objašnjava Ueckerdt. Unatoč tim smanjenjima, Savez njemačke industrije (BDI) upozorava na ugroženu konkurentnost njemačkih tvrtki, posebno zbog visokih cijena energije.

'Rizik od deindustrijalizacije kroz tihi odlazak i zatvaranje, posebno među srednjim poduzećima, neprestano raste i već je djelomično prisutan,' upozorava Siegfried Russwurm, predsjednik BDI-ja. Organizacija predlaže masivne investicije u transformaciju gospodarstva, a prema njihovoj studiji ukupni troškovi do 2030. godine iznose 1,4 bilijuna eura. Od toga čak 880 milijardi otpada na klimatske investicije, uključujući modernizaciju električne mreže, infrastrukturu za vodik i punionice za električna vozila.

Energetski intenzivna industrija pod pritiskom

Najveći izazovi očekuju energetski intenzivne sektore poput proizvodnje čelika, cementa i osnovne kemije, koji su odgovorni za 70 posto emisija industrijskog sektora. Njemačka vlada pokušava olakšati tranziciju čelika prema klimatski neutralnoj proizvodnji kroz subvencije za korištenje zelenog vodika.

No, ekonomski stručnjak Andreas Löschel izražava sumnju u dugoročnu održivost ovih sektora u Njemačkoj. 'Zeleni vodik će biti najjeftiniji u regijama bogatim suncem i vjetrom. Nećemo moći zadržati sve energetski intenzivne industrije u Njemačkoj,' kaže Löschel.

S druge strane, cementna industrija ima određene komparativne prednosti. 'Zbog visokih transportnih troškova, cement se ne isplati uvoziti iz udaljenih dijelova svijeta,' napominje Löschel. Ipak, izazov ostaju emisije CO2 koje nastaju iz samog procesa proizvodnje cementa, što ih čini teško uklonjivima.

Unatoč svim izazovima, transformacija donosi i prilike za rast. Falko Ueckerdt vidi potencijal u razvoju toplinskih pumpi, baterija i električnih vozila. Autori studije Saveza njemačke industrije zaključuju: 'Kako bi ostala uspješna, Njemačka se mora iznova osmisliti kao industrijska sila.'