Hrvatska je zatvorila rasprave u 17 od 25 odbora koji ocjenjuju usklađenost zemlje s pravnim instrumentima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), čime je u prednosti u odnosu na druge zemlje kandidatkinje, objavili su u petak iz Ministarstva vanjskih poslova
Uz Hrvatsku, za članstvo u OECD-u trenutno pregovaraju Bugarska, Rumunjska, Brazil, Argentina i Peru. Sa Zrinjevca najavljuju da se završetak tehničkog dijela pristupnog procesa u OECD-u očekuje u prosincu 2025. te da bi Hrvatska u slučaju pravovremenog ispunjenja obveza mogla postati članica organizacije na ljeto 2026.
OECD zadnja je važnija međunarodna organizacija kojoj Hrvatska još nije članica. 'Članstvo u OECD-u donosi snažniji gospodarski rast, jačanje trgovine i stranih ulaganja, jače regulatorno usklađivanje, učinkovitiju javnu i državnu upravu, niže troškove zaduživanja za javna ulaganja te aktivniju i obrazovaniju radnu snagu', kažu u MVEP-u.
Kao drugi važni vanjskopolitički cilj u narednoj godini u MVEP-u ističu nastavak 'političke, humanitarne, gospodarske i vojne' podrške za Ukrajinu, koja se suočava s ruskom agresijom. Dosadašnja hrvatska pomoć Ukrajini od početka rata iznosi više od 300 milijuna eura, uključujući više od 200 milijuna eura vojne pomoći.
