Državne tvrtke ostvaruju 171 milijardu kuna prihoda, ali nemaju jasne ciljeve, kontrolira ih politika, a nedostatak političke volje za provođenjem reformi glavna je prepreka dobrom upravljanju. Zahvaljujući monopolističkoj poziciji, bez obzira na manju efikasnost od privatnih tvrtki, isplaćuju 40 posto veće plaće od privatnika. Zaključci su to analize o poslovanju javnih poduzeća koju je danas predstavila Maruška Vizek s Ekonomskog instituta u Zagrebu
Analiza je pokazala da državne tvrtke tijekom recesije nisu konsolidirale svoje rashode od 165 milijardi kuna, što je za 30 milijardi više od državnog proračuna.
'Javna poduzeća zaostaju za privatnim sektorom. Izvoz im se smanjuje od 2008, a kod privatnika je prisutan trend rasta. Državne tvrtke troše znatno više na plaće, a smanjeno ulažu u istraživanje i razvoj, što ih čini nekonkurentnima', naglasila je Vizek na skupu u organizaciji udruge poreznih obveznika Lipa
Davor Huić iz udruge Lipa istaknuo je da restrukturiranje gubitaških javnih poduzeća i privatizacija nisu provedeni u potpunosti.
'Zato su danas državne tvrtke oko 30 posto manje efikasnije od privatnih. Ta neefikasnost često dovodi do gubitaka koji se pokrivaju na teret poreznih obveznika', rekao je Huić, dodajući kako loše poslovanje javnih tvrtki rezultira višim indirektnim troškovima za građane, odnosno većim računima za vodu, struju, plin i druge javne usluge.
Hrvatska ima 831 tvrtku u potpunom državnom vlasništvu, a one zapošljavaju više od 115 tisuća ljudi. Prosječna plaća u njima iznosi oko 6.123 kune dok je u privatnim tvrtkama 4.382 kune.
Političke stranke imaju izravnu mogućnost imenovanja članova uprava i nadzornih odbora u 1.022 tvrtke u potpunom ili pretežitom (191 firma) državnom vlasništvu.
'U četiri godine mandata stranke imaju priliku zaposliti 20 tisuća ljudi. Zbog toga niti jedna stranka ne predlaže profesionalizaciju upravljanja javnim poduzećima', rekla je Vizek.
