Iako javnim bilježnicima na kraju godine ostane lijepa zarada, njihovi zaposlenici ne uživaju u velikim primanjima. Prošle godine ona su bila niža ili tek nešto veća od prosječne neto plaće za 2023. od 1148 eura. Tako je lani prema prihodima najjači javni bilježnik Kristian Hukelj plaćao svoje djelatnike u prosjeku 1110 eura
Najizdašnije ruke bila je javna bilježnica Nansi Kopić iz Pule, čiji su zaposlenici imali prosječnu plaću od 1334 eura.
Među deset najvećih javnobilježničkih ureda dominiraju oni iz Zagreba. Njihovu prevlast, osim Puležanke Kopić, na petom mjestu narušava samo još Velibor Panjković iz Rijeke. Njegov ured lani je držao drugu poziciju s oko 959 tisuća eura prihoda i 325 tisuća eura dobiti, a zapošljavao je 11 djelatnika s prosječnom plaćom od 1071 euro.
Na trećem mjestu je ured Željke Maroslavac sa 885 tisuća eura prometa i 179 tisuća eura čiste zarade. Ima 14 zaposlenih, čija prosječna plaća iznosi 1312 eura.
Na četvrtom i petom mjestu su Vesna Pučar iz Zagreba i već spomenuta Kopić iz Pule. Pučar je prošlu godinu završila sa 816 tisuća eura prihoda i 268 tisuća eura dobiti, a Kopić je iskazala 815 tisuća eura prometa i 286 tisuća eura čiste zarade.
U donjem dijelu ljestvice smjestili su se javni bilježnici koji su imali prihod manji od 800 tisuća eura. Ali i oni su zadržali visoke stope profita od oko 30 posto.
Jedini koji je lani iskazao gubitak bio je ured Branka Jakića iz Zagreba. On je završio godinu s minusom od 603 tisuće eura. Iz javno dostupnog poslovnog izvješća vidljivo je da je pod stavkom financijskih rashoda iskazao vrijednosno usklađenje financijske imovine od 874 tisuća eura, što ga je gurnulo u gubitak.
Iz toga se da iščitati da je bilježnik Jakić prošle godine uložio u financijsku imovinu, odnosno prodao dionice ili neke druge vrijednosne papire, ili je možda dao nekome zajam.