Krajem veljače ove godine javni je dug Hrvatske iznosio 289,7 milijardi kuna, što je na mjesečnoj razini smanjenje za 1,5 milijardi kuna, no na godišnjoj razini, prema veljači lani, rast duga je nastavljen i to za 4,2 milijarde kuna ili za 1,5 posto, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB)
Tijekom prva dva mjeseca ove godine javni dug gotovo stagnira - u odnosu na kraj 2015. godine porastao je tek za 1,6 milijuna kuna. Pritom je unutarnji dug povećan za 1,2 milijarde kuna te je krajem veljače iznosio 172,6 milijardi kuna, dok je istodobno inozemni dug smanjen za gotovo 1,2 milijarde kuna, na 117,1 milijardu kuna.
'To upućuje na činjenicu da se početkom ove godine država primarno zaduživala na domaćem tržištu, i to uglavnom kratkoročnim vrijednosnim papirima, odnosno trezorskim zapisima. Takva je situacija bila i očekivana jer je u režimu privremenog financiranja, koji je važio u prva tri mjeseca ove godine, bilo ograničeno stvaranje novih obveza, a istodobno su i potrebe financiranja bile nešto manje zbog nižega proračunskog manjka', navode iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) u osvrtu na podatke HNB-a.
No, ističu kako se i u takvim okolnostima nastavlja situacija u kojoj javni dug generira središnja država, na koju 'otpada' 98,3 posto ukupnog javnog duga, a čiji je dug u veljači na godišnjoj razni povećan za 1,7 posto.
Po podacima HNB-a, dug središnje države krajem veljače je iznosio 284,7 milijardi kuna, što je 4,7 milijardi kuna više nego krajem veljače prošle godine. Pritom je unutarnji dug središnje države na godišnjoj razini porastao za 2,5 milijardi kuna, na 168,1 milijardu kuna, dok je inozemni dug porastao za 2,2 milijarde kuna, na 116,6 milijardi kuna.
Ukupni je dug lokalne države krajem drugog mjeseca ove godine iznosio 5,2 milijarde kuna, što je gotovo 400 milijuna kuna ili 7,1 posto manje nego krajem veljače prošle godine.
Neznatan udio u ukupnom dugu imaju fondovi socijalne sigurnosti, krajem veljače njihov je dug iznosio 1,6 milijuna kuna, što je gotovo upola manje nego krajem veljače prošle godine.
Trenutno se, napominju analitičari HGK, na središnju državu odnosi 98,3 posto ukupnog javnog duga, na lokalnu državu nešto više od 1,7 posto, dok je udio duga fondova socijalne sigurnosti praktički zanemariv.
Iz Komore pritom ističu kako će realno kretanje javnog duga u ovoj godini biti vidljivo nakon što završi razdoblje privremenog financiranja i nakon što država izda obveznice na domaćem i inozemnom tržištu (zasad je na domaćem tržištu u ožujku izdana obveznica od 4 milijarde kuna, koja nije obuhvaćena prezentiranim podacima jer se oni odnose na zbivanja do kraja veljače).
Uz to, dodaju, u idućem će se razdoblju vidjeti i učinci aktivacije državne imovine i prodaje dionica u vlasništvu države kojima se namjerava dodatno utjecati na stabiliziranje razine javnoga duga.
'Trenutno nedostaje i strategija upravljanja javnim dugom iz koje bi bilo vidljivo kako država namjerava ublažiti visoke potrebe refinanciranja u idućoj godini, odnosno hoće li se iskoristiti razdoblje niskih kamatnih stopa za predfinanciranje obveza u 2017. godini. Bez obzira na nepoznanice, dobar početak godine u pogledu dinamike gospodarskog rasta, visine proračunskog manjka i time povezano kretanja javnog duga daje solidne temelje da se do kraja godine mogu ostvariti postavljeni ciljevi u Programu konvergencije, kojima se predviđa stabiliziranje udjela javnog duga u BDP-u na razini od 85,9 posto', ocjenjuju iz HGK.
