U području poljoprivrede na razini EU se već duže vrijeme vodi rasprava i iskazuje značajna pažnja mladim poljoprivrednicima te je sve snažnija potreba da se mladi uključuju u poljoprivredu i tako doprinesu očuvanju života na ruralnim područjima i demografskoj obnovi ruralnih područja.

U EU će više od pola poljoprivrednika otići u mirovinu u sljedećih 10 godina, dok je postotak poljoprivrednika mlađih od 40 godina oko 11 posto. U takvim okolnostima, zadržavanje opstojnosti poljoprivrednih gospodarstava i uključivanje mladih je ključno za opstanak EU poljoprivrede. Zato, među ostalim, odlukom Europskog parlamenta i Vijeća 2022 godina proglašena Europskom godinom mladih s ključnim ciljevima – isticanja prilika za mlade koje nude zelena i digitalna tranzicija, pomoći mladima da postanu aktivni i angažirani građani, promicanje prilika dostupnih mladima te uključivanje perspektive mladih u politike EU.

„U novom programskom razdoblju nove Zajedničke poljoprivredne politike EU, kroz hrvatski Strateški plan, prema dostupnim projekcijama, za mlade poljoprivrednike izdvojit će se oko 120 milijuna eura u razdoblju od 2023. do 2027. godine. Od ukupno 1,87 milijardi eura za izravna plaćanja, za mlade poljoprivrednike predviđeno je 2 posto omotnice, odnosno 7,5 milijuna eura godišnje ili oko 38 milijuna eura u razdoblju od 2023 do 2027. godine. Osim kroz izravne potpore, za mlade poljoprivrednike je predviđeno i oko 80 milijuna eura kroz Program ruralnog razvoja – Intervencija za mlade poljoprivrednike. Prihvatljivi korisnici su osobe od 18 do 40 godina starosti, koji su već nositelji ili će to tek postati preuzimanjem cjelokupnog postojećeg poljoprivrednog gospodarstva, a iznos potpore za pokretanje poljoprivrednog posla za mladog poljoprivrednika penje se s dosadašnjih 50.000 na 100.000 eura“, naglašavaju stručnjaci Smartera, u novoj analizi posvećenoj mladim poljoprivrednicima u sklopu nove Zajedničke poljoprivredne politike EU.

Kroz različite potpore želi se potaknuti veće uključivanje mladih u sektor poljoprivrede radi generacijske obnove i ostvarenja boljih gospodarskih rezultata. Da bi se ostvarilo ove potpore mladi moraju ispuniti slijedeće uvjete: nositelj gospodarstva je u dobi do 40 godina, prvi puta preuzima upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom, a potpora se dodjeljuje za prvih 50 hektara. Uz to potrebno je imati i odgovarajuće obrazovanje iz područja poljoprivrede, prehrambene tehnologije ili veterine.

Hoće li to biti dovoljno da bi se potaknula generacijska transformacija i veći ulazak mladih u poljoprivredu ili je uz ove novce potrebno pokrenuti i druge raspoložive alate i mjere koji će obnoviti hrvatsko selo i proizvodnju hrane tako da ono postane atraktivno mjesto za život i rad mladih ljudi?

Depopulacija i nedostatak radne snaga najveća prijetnje za poljoprivredu RH

U Hrvatskoj su poljoprivrednici pretežito starije životne dobi, njih 32,7 posto starije je od 65 godina, a 27,5 posto ih je starije d 55 godina. Istodobno, samo 10,5 posto poljoprivrednika je mlađe od 40 godina. U 2019. godini u Hrvatskoj je bilo sveukupno 21.746 nositelja poljoprivrednih gospodarstava mlađih od 40 godina, što je rast od preko 10 posto u odnosu na nekoliko godina ranije. Najviše mladih nositelja ima u slavonskim županijama na čelu s Vukovarsko-srijemskom županijom – 20 posto, a najmanje ih je u Splitsko-dalmatinskoj (samo 7 posto) i Šibensko-kninskoj (osma posto). Udio mladih hrvatskih poljoprivrednika s visokim strukovnim obrazovanjem i dalje je za 52 posto ispod prosjeka EU-a. Zato je mladim hrvatskim poljoprivrednicima potrebna, među ostalim i odgovarajuća podrška dovoljnog broja edukatora i savjetnika iz javnog i privatnog sektora što je sa sadašnjim kapacitetom 1 savjetnika na 585 gospodarstava nemoguće ostvariti. Iako ih je u ukupnom broju poljoprivrednika nešto malo više od 10 posto hrvatski mladi poljoprivrednici u proizvodnji koriste više od četvrtine ukupno korištenog poljoprivrednog zemljišta, a posjeduju i višu razinu znanja od ostalih starosnih kategorija poljoprivrednika.

S obzirom na naše strateške ciljeve, negativne demografske trendove te starosnu strukturu nositelja poljoprivrednih gospodarstava, Hrvatska je postavila zadaću i cilj povećati udio mladih na 20 posto.

„Nova ZPP propisala je da se izdvajaju značajna sredstava za mlade poljoprivrednike, no same potpore nisu dovoljne. Jedan od velikih izazova je težak proces dolaska do poljoprivrednog zemljišta i dobivanja lokacija za izgradnju poljoprivrednog gospodarstva. Danas je najčešći oblik nastavka poslovanja nasljedstvo u obitelji, odnosno prijenos na mlađu generaciju. Također, mladim poljoprivrednicima nisi dovoljno dostupna povoljna kreditna sredstva za potrebe financiranja mehanizacije, stoke, zemljišta, novih tehnologija i često teže dolaze do kredita nego njihove kolege u EU. Banke su često nepovjerljive prema ulaganjima u poljoprivredu, koja je izuzetno rizična zbog vremenskih uvjeta i tržišnih prilika. Kada se radi o mladima koji nemaju bogato iskustvo i povijest poslovanja u poljoprivredi taj rizik je za financijske institucija gotovo nepremostiva prepreka“, smatraju stručnjaci Smaretera.

Ulaganja u mlade u programskom razdoblju 2014 do 2020

U programskom razdoblju od 2014 do 2020 godine iz Programa ruralnog razvoja, u okviru mjere 6.1.1 mladim poljoprivrednicima odobrena je potpora veća od 510 milijuna kuna, pri čemu je dosad isplaćeno više od 467 milijuna kuna. Kroz dosadašnja tri natječaja potporu je ostvarilo 1453 projekta mladih poljoprivrednika, a trenutno se provodi i četvrti natječaj, za kojeg je alokacija oko 153 milijuna kuna, a natječaj je objavljen 15. studenog 2021. Visina potpore po korisniku iznosi 50.000 eura.

Kroz dosadašnje natječaje najviše se ulagalo u aktivnosti kupnje poljoprivredne mehanizacije, u posljednjem natječu– ukupno 1313 projekta. Uz kupnju poljoprivredne mehanizacije, mladi poljoprivrednici su većinom financirali aktivnost operativnog poslovanja. Kroz sva tri natječaja tek je 20 projekata usmjereno na financiranje aktivnosti građenja i/ili opremanja objekata za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda, uključujući i troškove promidžbe vlastitih poljoprivrednih proizvoda. Financirane su i aktivnost uređenja i poboljšanja kvalitete zemljišta, kupnja  domaćih životinja i bilja. Kroz ovu mjeru sačuvano je 1.785 radnih mjesta,  a otvorila su se čak 1.608 novih što daje novu perspektivu mladima koji ulaze u sektor poljoprivrede. Za sva tri natječaja je zaprimljeno je ukupno 2.212 zahtjeva kojima se potražuje oko 774 milijuna kuna, od čega je odobreno 656 zahtjeva.

„Budući da imamo preko 21.000 mladih poljoprivrednika, znači da je manje od 10 posto njih aplicirao za potporu od 50.000 eura. Kako se od 2023, očekuju i iznos od 100.000 eura za pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika sigurni smo da će interes biti znatno veći i da će predložena alokacija biti potrošena u cijelosti. Smatramo kako je posebno potrebno da se među novim projektima nađu i značajno veća ulaganja u nove tehnologije, digitalizaciju, robote na farmama te pokretanje proizvodnje proizvoda dodane vrijednosti, ali specifičnih kultura, proteinskih usjeva, prerade vlastitih proizvoda te ulaganja u tržišno poslovanje“, zaključak je stručnjaka Smartera.

Zašto mladi u EU ne žele u poljoprivredu                                            

Nacionalna tijela EU zemalja su i do sada trebala za mlade poljoprivrednike izdvojiti do 2 posto ukupnih sredstava namijenjenih potpori dohotku, a iz mjera ruralnog razvoja mladi su poljoprivrednici mogli dobiti do 50 000 eura za pokretanje poljoprivrednog poslovanja. Ipak izvješće Revizorskog suda Europske unije iz 2017. godine pokazalo je da, unatoč vrlo izdašnim financijskim izdvajanjima za mlade poljoprivrednike, nema značajnijih pokazatelja da su europska sredstva pomogla generacijskoj obnovi te je od 2005. do 2013. godine nestalo milijun mladih poljoprivrednika. Ti pokazatelji povećavaju  zabrinutost za konkurentnost europske poljoprivrede i zajamčenu proizvodnju hrane u nadolazećim desetljećima.

Mlade poljoprivrednike u EU karakterizira nizak udio u ukupnom broju farmi, vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem i proizvodnji. Imaju gospodarstva prosječne veličine, ali i višu razinu stručnih kvalifikacija od starijih poljoprivrednika. Uz to imaju ispodprosječnu razinu dohotka, nisku zalihu kapitala i vlasništvo nad zemljom. Farme se sporo prenose s jedne generacije na drugu unutar iste obitelji. Prijenos vlasništva se sporo događa jer matični poljoprivrednik tek kad dosegne dob za umirovljenje predaje gospodarstvo nasljednicima, a do tada nasljednik može već biti stariji od 35 godina iako radi na farmi dugi niz godina. Nizak udio mladih poljoprivrednika u ukupnoj EU poljoprivredi stoga treba promatrati u ovom međugeneracijskom kontekstu. Kako stariji poljoprivrednici odlaze kasno u mirovinu, sve je manje i manje mladih poljoprivrednika koji bi ih mogli zamijeniti što se može bitno odraziti na budućnost poljoprivrede u Europi.

„Da bi se potaknula generacijska obnova, mladim poljoprivrednicima je nužna pomoć pri pokretanju poslovanja bespovratnim sredstvima za novoosnovana poduzeća, potpora dohotku i mogućnostima kao što je dodatno osposobljavanje. Iako je u zadnjih desetak godina poboljšan omjer mlađih i starijih poljoprivrednika u Hrvatskoj, udio mladih nositelja je još uvijek veoma nizak i ispod prosjeka EU. Zato bi se ovim intervencijama potaknulo uključivanje mladih u sektor poljoprivrede, što bi trebalo dati doprinos specifičnom cilju generacijske obnove, ali i dovesti do boljih rezultata u poljoprivredi. Kombinacija viših izravnih plaćanja i ciljane potpore kod osnivanja poljoprivrednih gospodarstava olakšat će mladim ljudima početak bavljenja tim zanimanjem. To je svakako u interesu Europe, a posebno je to interes Hrvatske“, zaključak je stručnjaka Smartera.