Porez na nekretnine dio je poreza na imovinu i neki oblik ovog nameta postoji u većini zemalja EU-a. U Hrvatskoj se nekretnine oporezuje kroz komunalnu naknadu i porez na kuće za odmor. Doduše, riječ je o blagom poreznom opterećenju te ono ne zahvaća sve vlasnike nekretnina.

Evo kakva su stajališta spomenute tri stranke o oporezivanju nekretnina.

Politička platforma i stranka zelene ljevice Možemo! zalaže se za uvođenje poreza na višak nekretninskog bogatstva kao jednu od mjera u sklopu cjelovite porezne reforme. 'Cilj te konkretne izmjene je zaustavljanje rasta cijena stanova. Naime, dok cijene stanova sve više rastu i postaju nepriuštive za većinu, nekolicina se bogati kupnjom nekretnina koje koriste za štednju. Unatoč tome, niti jedna Vlada dosad nije se usudila predložiti porez na višak nekretninskog bogatstva', ističu iz platforme Možemo!.

Porez na višak nekretninskog bogatstva trebao bi biti socijalno osjetljiv i progresivan. Svi oni koji imaju do dvije nekretnine bit će oslobođeni plaćanja tog poreza, a porez će se plaćati tek na vlasništvo treće i, po progresivnim stopama, svake daljnje stambene nekretnine. Taj porez plaćat će se godišnje, a bit će prihod jedinica lokalne samouprave.

Prema prijedlogu ove oporbene stranke, obveznici poreza bile bi i osobe koje u vlasništvu imaju manje od tri nekretnine ako im vrijednost prve dvije nekretnine u vlasništvu premašuje granicu luksuza.

Također, porezu na višak nekretninskog bogatstva podlijegale bi nekorištene nekretnine u vlasništvu pravnih osoba.

Domovinski pokret protivi se uvođenju novog poreza na nekretnine. 'Hrvatsko gospodarstvo već je danas preopterećeno kojekakvim vrstama poreza. Ne trebaju nam novi porezi, nego porezno rasterećenje po svim stavkama i na svim razinama. Protivimo se uvođenju poreza na vlasništvo nad nekretninama, poreza na nasljedstvo ili bilo kojeg dodatnog poreznog opterećenja za građane i tvrtke', poručuju iz ove oporbene stranke.

Protiv uvođenja dodatnog poreza na nekretnine je i Most. 'Ne bismo radili na uvođenju poreza na nekretnine, već bismo aktivno radili na dodatnom rasterećenju poreza na dohodak po uzoru na Sinj, gdje je naš gradonačelnik Miro Bulj politikama smanjenja poreza na dohodak i snažnim demografskim mjerama napravio taj grad vrlo atraktivnim i primamljivim mjestom za življenje u Hrvatskoj', odgovaraju iz Mosta.

Smatraju da prije svega treba riješiti uzroke, a ne posljedice rasta cijena nekretnina u Hrvatskoj. U tom smislu zalažu se za podizanje financijske pismenosti i razvoj domaćeg tržišta kapitala kako bi postalo atraktivnije za ulaganje viška privatnog kapitala.

'Tu možemo napraviti jako puno kao država da razvijemo tržite kapitala, kao što je to napravila Rumunjska, u kojoj se danas odvijaju brojne emisije državnih i korporativnih obveznica, litigacijskih obveznica i raznih fondova, što daje priliku investitoru pronaći oportuniju priliku za ulaganje njegovih sredstava', poručuje Zvonimir Troskot iz Mosta.

Dodaje da je dodatan problem kod poreza na nekretnine to što je prilikom izgradnje nekretnine već plaćen PDV, kao i ostali nameti, a kod kupnje stana plaćen je porez na promet nekretnina.

'Porez na nekretnine je prihod lokalnih samouprava te u Mostu vidimo mogućnost lokalnih samouprava da zarade prihode na način da se povećaju bagatelne koncesijske naknade koje se naplaćuju povlaštenim proizvođačima električne energije, a koji onda čak bez uporabne dozvole zarađuju milijune i milijarde te ih izvoze iz Hrvatske', zaključuje ova stranka.