Nakon 12 kvartala uzastopnog pada hrvatskog bruto domaćeg proizvoda, u četvrtom tromjesečju 2014. napokon je porastao za skromnih 0,3 posto. No razloga za optimizam nema. Kako je ekonomski analitičar Ljubo Jurčić kazao u razgovoru za tportal, taj je rast rezultat spontanih kretanja i statističke igre. Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Davor Majetić upozorio je pak da sada koračamo u, po nas, vrlo nepovoljnu stagnaciju
'Ne možemo govoriti da se ovdje radi o rastu. Prije bih to nazvao plutanjem po dnu rupe koju smo napravili. Hrvatska je među europskim zemljama s najnižim BDP-om, kriza traje već pet-šest godina, imamo 300 tisuća blokiranih građana, stopu nezaposlenosti preko 20 posto, neiskorištene kapacitete… tako da je ovo zapravo koprcanje po dnu rupe; borba ljudi da prežive', kazao je Jurčić i dodao kako nam treba 'jedan velik i dobar mozak' koji će nas dovesti do pravog rasta.
Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Davor Majetić upozorio je kako se radi o vrlo malom rastu te upozorava da sada koračamo u, po nas, vrlo nepovoljnu stagnaciju.
'Stagnacija slijedom očekivano niskih stopa rasta i dalje znači nazadovanje i zaostajanje za drugim zemljama i daljnji pad naše konkurentnosti. Stoga, unatoč ovom malom rastu i optimizmu koji iz toga možemo imati, upozoravamo da za izlazak iz recesije pred nama još uvijek velik posao. Jedini pravi pokazatelj rasta gospodarstva rast je zaposlenosti. Zbog izostanka ozbiljnijih i snažnijih reformi, nemoguće je postići značajnije stope gospodarskog rasta koje bi mogle dovesti do osjetnog smanjenja nezaposlenosti ili poboljšanja standarda hrvatskih građana', kaže Majetić.
'Poslovna i ulagačka klima i dalje se suočava s dugogodišnjim slabostima i izazovima i nije dovoljno poticajna za brojne domaće i inozemne privatne ulagače pa izostaje doprinos investicija u porastu BDP-a. Hrvatski izvoz ne može u sadašnjem trenutku biti bitan pokretač dinamičnog rasta BDP-a jer je veličinom premalen u usporedbi sa sličnim zemljama Srednje i Istočne Europe, geografski usmjeren na nekoliko tradicionalnih bliskih tržišta, vrlo niske tehnološke složenosti s jako velikim udjelom usluga niske dodane vrijednosti.
Za osjetan napredak i sustizanje razvijenijih zemalja potrebno je intenzivirati i produbiti reformske napore u svim kritičnim područjima', navodi dalje Majetić.
'Ako privatni sektor može provoditi brze i kontinuirane promjene da bi preživio ovu duboku krizu, onda nema razloga da na isti način neizbježnim i ozbiljnim promjenama ne pristupi i država. Javna vlast, teritorijalni ustroj, tržište rada, fiskalna konsolidacija… i sve druge reforme čiju realizaciju mjerimo 'HUP skorom' još uvijek čekaju – nužne reforme', zaključuje Majetić.
