Vladin potez za Novu TV komenirao je energetski stručnjak Igor Dekanić.

Trošarine i marže ostaju niže, ali u ovom trenutku nema zamrzavanja cijena goriva. "S obzirom na kretanja i najavljena poskupljenja, koja su se dogodila osobito nakon najave OPEC-a da će reducirati ukupnu proizvodnju i izvoz za dva milijuna barela dnevno, na burzama su cijene nešto odmah skočile, ali sada su se opet ustalile na oko 90 dolara po barelu.

No, sve je to imalo za posljedicu vjerojatno i najave i bojazan od poskupljenja. Vlada je dosad intervenirala u nekoliko navrata, a tim je intervencijama omogućavala i građanima i dijelu poduzetništva da se lakše diše i preživi. Sada vjerojatno tom neintervencijom omogućava opet dijelu poduzetništva, malim distributerima goriva, da oni mogu preživjeti", rekao je Dekanić.

Iz resornog ministarstva rekli su da je nemoguće zaustaviti tsunami s cijenama, ali da će ovo spriječiti eventualne nestašice koje su distributeri najavljivali.

"Te nestašice bi bile izgledne u velikim, naglim poremećajima. Ako se nastavi ovakvo manevriranje s cijenama, malo ih ograničite pa malo pustite, to je najbolji način za izbjegavanje nestašica u krizi, a ovakve krize tržišta, i naftnog i plinskog, nije bilo od 1973./1974. U ovakvoj krizi jedino pravo rješenje jest manevriranje od prilike do prilike", ustvrdio je Dekanić.

Na pitanje je li moguće, ako ne bude zamrzavanja, da do kraja godine imamo cijenu od 20 kuna i više po litri, Dekanić kaže: "Bilo bi moguće. Čak možda ne do kraja godine, ali negdje u tijeku zime da. Međutim, ja imam neki osjećaj - nemam pravih podataka i nisu izašle analize, ni naše ni u europskim zemljama - kad bi maloprodajne cijene po izračunima prijetile da prijeđu dva eura po litri, da bi ona i europske zemlje dopustile članicama da smanjuju PDV i da se time onda amortiziraju neki veći skokovi cijena.

Naravno, sve to vrijedi dok traje rat u Ukrajini. Kad bi počeli ozbiljniji pregovori, vjerojatno bi i naftno i plinsko tržište išlo prema svojevrsnom smirenju".

Na pitanje koliko je u teoriji moguće da se dio toga troši primjerice za poduzetnike koji se bave prijevozom ili pak poljoprivrednike, Dekanić kaže: "Sve zemlje imaju obvezne zalihe, to je načelo uvedeno 1973. godine., da svaka zemlja mora imati otprilike 90 dana sirove nafte i nešto više plina." Na pitanje jesmo li ih ikad trošili kaže da se one troše zbog tehničkih razloga. "Ali koliko ja znam, Hrvatska nikad nije puštala obvezne zalihe, uvijek je bilo tih 90 dana."

"Upravo ovo poskupljenje ili najave, strah od poskupljenja koji se manifestira na burzama sirove nafte je najava odustanka od uvoza ruske nafte. Svjetske naftne i plinske burze sad već reagiraju ne toliko na stvarne događaje, koliko na očekivanja."

Na pitanje koliko će sve ovo potrajati kaže da je to teško reći: "Jedna moja gimnazijska kolegica je rekla - ako nemate što pametno reći za savjet, onda bolje ne govoriti. Jedna stvar je sigurna: tako dugo dok traje rat u Ukrajini, dotle će potrajati. Kad počnu ozbiljniji pregovori, naftno i plinsko tržište ići će prema svome smirenju."