Milatić je u izjavi uoči konferencije Izazovi hrvatske industrije 2022./2023. rekao da se država 'ovaj tjedan odlučila za 15-dnevno formiranje cijene tako da se trgovinska marža od 65 lipa po litri ukalkulira u cijenu te su nove cijene 11,10 kuna za eurosuper, 13,44 kune za dizel i 9,80 kuna za plavi dizel'.

Najavio je da će se ozbiljno razmotriti inicijativa distributera da se oko premije, odnosno marže, zauzme stav da period donošenja odluka treba ustaliti tako da se zna je li 15- ili 7-dnevni. Rekao je da trgovinska marža neće biti manja od 65 lipa.

'Ne možete zaustaviti cunami, nego dozvoliti da obrana bude tako efikasna da oni koji bi trebali zaustaviti cunami ne poginu. Prevedeno na hrvatski, nismo mogli ovaj tjedan pustiti da hrvatski opskrbljivači naftnim derivatima rade gubitke od 70 do kunu i 50 lipa po litri', rekao je Milatić.

'Država to ne smije napraviti jer bi se onda mogla ugroziti sigurnost opskrbe, jer, jasno, ne mogu ljudi kupovati gorivo po cijeni za koju znaju da će izgubiti na njemu. Osim branjenja cijene, sigurnost opskrbe mora biti na prvom mjestu. Zaludu vam potencijalno jeftino gorivo na pumpama - kojeg nema', dodao je. Upitan je li to kapitulacija pred svjetskim tržištem, odgovorio je da nije, jer se marže i dalje fiksiraju.

Građani po njegovim riječima nisu prepušteni cunamiju tržišta jer ih je Vlada štitila na sve moguće načine, a tako je i kod plina i struje. 'Ne možete nešto vječito, svakim fiksiranjem cijena stvarali smo gubitke distributerima, napravili smo to svjesno - ako se država odlučila odreći ogromnih sredstava, red je da svi doprinesu', istaknuo je i dodao da je Vlada sagledala financijske pokazatelje distributera i zaključila da 'neće radi kilograma mesa ubiti kravu, nego napraviti balans između gubitaka koje ostvaruju distributeri, benefita koje imaju građani, država i poduzetništvo i složiti situaciju, osigurati stabilnost i da sve funkcionira'.

Nitko od distributera, kako je rekao, nije tražio na sastancima da zaradi i ekstra profitira, 'nego su doslovno rekli - dajte nam da ne radimo gubitke'. Upitan hoće li rast cijena ubrzati rast inflacije, odgovorio je da će se cijene goriva i dalje kretati u okvirima koji su viđeni, a današnje su već viđene prije pola godine.

Ministar financija Marko Primorac rekao je uoči te konferencije da će Vlada pustiti da tržište jednim dijelom formira cijene naftnih derivata, odnosno da ovaj tjedan neće biti fiksnog ograničenja kao prošli tjedan.

'Na sastanka u Vladi odlučeno je da se pusti to, na neki način, tržišno djelovanje, odnosno da ne fiksiramo cijene', rekao je Primorac. Upitan hoće li se ponovno fiksirati cijene ako se za to ukaže potreba, odnosno je li ostalo prostora da se cijena smanji zbog marži i ostalog, Primorac je rekao da je po pitanju trošarina ostao minimalan prostor - 19, odnosno 37 lipa po litri dizela, odnosno eurosupera kako bi bile na europskom minimumu.

'Prijeti pad standarda hrvatskih građana'

I ministar financija potvrdio je da će se u idućem razdoblju razmotriti hoće li se cijene derivata mijenjati tjedno ili dvotjedno kako bi to postalo predvidljivije.

Da je poskupljenje goriva udar na džepove građana, smatra ekonomist Ljubo Jurčić, ističući da je potražnja za gorivom neelastična, odnosno nije osjetljiva na promjenu cijene.

'Bit će to direktan udar na građane, s time da je malo onih koji mogu 'odustati' od automobila i zamijeniti ga javnim prijevozom. Direktno i indirektno će se, uz poskupljenje javnog prijevoza i hrane te drugih proizvoda, to prenijeti na inflaciju. Ako bi inflacija i usporavala, to bi bilo uz stabilizaciju i smanjenje cijena naftnih derivata. To sad ne dolazi u obzir, tako da će naftni derivati i dalje poticati rast inflacije. Teško je sad reći koliko će u prvom koraku to biti, ali djelovat će indirektno na povećanje stope inflacije kroz točenje goriva te kroz cijene prijevoza, hrane i ostalog. To uz sporiji ili nikakav rast plaća znači pad kupovne moći, pad standarda hrvatskih građana', upozorava Jurčić u razgovoru za tportal.

Pritom je istaknuo da je stvar političke odluke tko će preuzeti troškove inflacije. 'Kad bi u ovoj situaciji ekonomska politika bila kreativnija, ona bi zaštitila građane, sačuvala naftne kompanije i država bi na sebe preuzela troškove inflacije, što bi povećalo proračunski deficit, javni dug koji bi se mogao otplaćivati sljedećih 20-30, što ne bismo trebali ni osjetiti', ustvrdio je ekonomist.

Kaže da je nekoliko potencijalnih rješenja u ovom trenutku. Navodi da je jedno od njih da se puste cijene formiranja goriva uz transparentnu formulu - da nema špekulativnog povećanja goriva, već da jasna formula pokazuje kako dolazi do povećanja ili promjene naftnih derivata.

'To se veže uz neku cijenu nafte na mediteranskom povećanju ili cijenu naftnih derivata koje Europa uvozi, na tečaj dolara ili eura plus zavisni naftni troškovi, plus zarade naftnih kompanija u lancu - bilo da je to maloprodaja, bilo veleprodaja - a svakome se ostavi dovoljna razlika u cijeni da ne našteti rezultatima. Taj dio transparentnosti formule znači i čuvanje dionika na naftnom tržištu. Drugi način je da se najugroženijim građanima daju vaučeri za gorivo. Zamrzavanje cijena čuva potrošače, ali može uništiti naftne kompanije. Ako se ide na zamrzavanje cijena, onda u proračunu treba predvidjeti sredstva za kompenzaciju gubitaka koji nastaju zbog zamrzavanja cijena kod dionika u naftnom poslovanju', ističe Jurčić.