Unatoč napretku na području obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti, međuvladina skupina velikih gospodarstava (G20) riskira da 'krene u pogrešnom smjeru', upozorila je u četvrtak njemačka neprofitna organizacija za okoliš i razvoj. G20 je obećao smanjiti subvencije za fosilna goriva, a one su već od 2020. do 2021. porasle za gotovo 30 posto, na oko 190 milijardi eura, poručili su na predstavljanju godišnjeg izvješća o klimatskoj transparentnosti.

U ovoj godini ponovo su značajno povećane, istaknuo je koautor izvješća Jan Burck. Rezultati pokazuju da bi države mogle još više zaostati za klimatskim ciljevima za 2030. godinu, umjesto da im se približe, napisao je Burck.

Skupina sedam najrazvijenijih gospodarstava svijeta G7, među kojima su mnoga i u sastavu G20, poručila je na samitu ovog ljeta da čelnici G7, u nastojanjima da ublaže teret energetske krize, neće pristati na kompromise u pitanju klimatskih ciljeva, podsjeća agencija dpa.

Parlament poziva na ambicioznije klimatske ciljeve za 2030. uoči Konferencije COP27 kako bi se ograničilo globalno zagrijavanje u skladu s Pariškim sporazumom

Parlament je u četvrtak donio rezoluciju sa zahtjevima koje će iznijeti na Konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP27) u Egiptu od 6. do 18. studenoga. Zastupnici smatraju da su klimatske promjene i gubitak bioraznolikosti među najvažnijim izazovima s kojima se čovječanstvo suočava. Zabrinuti su zbog zaključaka izvješća UNEP-a o odstupanju u vrijednostima emisija za 2021., prema kojima je svijet, čak ako se i uvedu ambiciozniji nacionalni klimatski ciljevi za 2030., na putu prema porastu temperature od 2,7°C. To je daleko od ciljeva Pariškog sporazuma kojim je propisano ograničavanje globalnog zagrijavanja na manje od 2°C, odnosno na željenih 1,5°C.

Prema rezoluciji, ruski rat protiv Ukrajine i njegove posljedice pokazali su da treba hitno preobraziti globalni energetski sustav. Treba hitno djelovati u ovom desetljeću iako su mnoge dugoročne obveze o postizanju nulte neto stope emisija nejasne i nedovoljno transparentne.

Skupina G20 i EU moraju postaviti ambicioznije klimatske ciljeve za 2030.

Zastupnici ističu da će Unija smanjiti emisije stakleničkih plinova za više od 55 posto ako prihvati stajališta Parlamenta o paketu 'Spremni za 55 %' i planu RePowerEU. Zastupnici pozivaju Uniju i zemlje skupine G20 da budu primjer i obvežu se na ambicioznije ciljeve smanjenja emisija uoči Konferencije COP27. Uz to, te bi zemlje trebale ažurirati svoje nacionalno utvrđene doprinose.

Financiranje borbe protiv klimatskih promjena u zemljama u razvoju

U rezoluciji se napominje da Europska unija najviše doprinosi financiranju borbe protiv klimatskih promjena, a razvijene zemlje pozvane su da ispune obećanje zemljama u razvoju vrijedno 100 milijardi USD godišnje za suzbijanje klimatskih promjena. U rezoluciji se također traži da se isplata izvrši već ove godine te da se u razdoblju od 2020. do 2025. u prosjeku godišnje uloži oko 100 milijardi USD. Uz to, zastupnici su podsjetili na stajalište Parlamenta o mehanizmu za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM), kojem Unija treba pružiti financijsku potporu, i to barem jednaku prihodima ostvarenima prodajom 'CBAM certifikata', kako bi se poduprla dekarbonizacija gospodarstava zemalja u razvoju.

Parlament pozdravlja pokretanje dijaloga u Glasgowu o gubicima i šteti, koji bi se trebao usmjeriti na financiranje zemalja u razvoju, dajući prednost bespovratnim sredstvima umjesto zajmova kako bi se spriječili, ublažili i otklonili gubici i šteta nastali zbog negativnih utjecaja klimatskih promjena.

Rezolucija je usvojena podizanjem ruku. Izaslanstvo Parlamenta sudjelovat će na Konferenciji COP27 od 14. do 18. studenoga. Parlament je jedan od tvoraca energetskog i klimatskog zakonodavstva EU-a koje uključuje provedbu Pariškog sporazuma. Njegovo je odobrenje potrebno za svako sklapanje međunarodnog sporazuma na razini Unije.

Parlament je zahtijevao ambicioznije zakonodavstvo EU-a o klimi i bioraznolikosti te je 28. studenoga 2019. proglasio klimatsku krizu. U lipnju 2021. donio je europski zakon o klimi, kojim je predanost postizanju cilja klimatske neutralnosti do 2050., u okviru europskog zelenog plana, postao obvezujući i za EU i za države članice. Parlament trenutačno pregovara s državama članicama o paketu 'Spremni za 55 %' kako bi osigurao da Europska unija postigne ambicioznije klimatske ciljeve do 2030.